Ombudsman je u izvještaju za prošlu godinu negodovao što su došli do saznanja da se kod domova za stare koji funkcionišu kao javne ustanove sve više predlaže budućim korisnicima da obavljaju neposredno ugovaranje sa ustanovom, gdje korisnici u potpunosti snose troškove smještaja, a u pojedinim domovima i po znatno većoj cijeni od one koju je odredilo Ministarstvo rada i socijalnog staranja.
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda je u dokumentu objasnio da se cijene smještaja za neposredno ugovaranje razlikuju u zavisnosti od ustanove.
Navedeno je da neki domovi za neposredno ugovaranje koriste cjenovnik Ministarstva rada i socijalnog staranja, a u nekima cijene utvrđuje upravni odbor ili direktor ustanove, bez izričitog pravnog osnova.
– Zaštitnik je ukazivao i na ove situacije, smatrajući da smještaj u domovima koji su javne ustanove treba da se vrši po odluci centra za socijalni rad, kako je propisano zakonom, dok odredba koja se odnosi na neposredno ugovaranje, ima više smisla kada je riječ o drugim licenciranim pružaocima usluga (privatnim domovima). Činjenica je da javne ustanove socijalne i dječje zaštite po prirodi stvari nijesu profitabilne i u njima smještaj dobijaju osobe kojima je potrebna socijalna pomoć, odnosno zaštita – istakao je ombudsman.
Zaštitnik je ukazivao na potrebu da se ubuduće javno objavljuju cijene usluge kao jednog od bitnih elemenata za ostvarivanje prava. Prilikom obilazaka i provjere dokumentacije u domovima starih, kako su naveli, zapazili su određene probleme sa kojima su se suočavali pojedini domovi, piše Pobjeda.me.
Kažu da su centri za socijalni rad donosili rješenja o smještaju korisnika, te cijeni (koštanja) usluge, gdje su se pružaoci usluga obavezivali na plaćanje dijela troškova smještaja korisnika, preko iznosa koji participira MRSS i koji su ,,padali na teret doma“.
– Zaštitnik je u nekoliko predmeta uočio ove nelogičnosti, a, takođe, postupala je i Inspekcija socijalne i dječje zaštite, vršeći nadzor u tim ustanovama. U tim slučajevima je konstatovano da takva postupanja nemaju utemeljenje u zakonu i da se ne može pružalac usluge obavezivati da plaća dio iste. Do ovakvog postupanja nadležnih u centrima za socijalni rad došlo je zbog netačno formulisanog obrasca (templejta) rješenja koji je dat kroz informacioni sistem Ministarstva rada i socijalnog staranja – istaknuto je u izvještaju.
U izvještaju je navedeno da su tokom 2023. godine počele sa radom javne ustanove Dom starih ,,Podgorica“ i Dom starih ,,Nikšić“. Određeni broj korisnika koji su imali prebivalište na teritoriji Nikšića ili Podgorice su po otvaranju tih ustanova premješteni u iste (iz Risna, Bijelog Polja).
U pojedinim slučajevima koje je Zaštitnik imao u radu zapaženi su problemi u vođenju cjelokupnog postupka u vezi sa smještajem odnosno premještajem korisnika.
Naime, kršene su odredbe Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti kojom je propisano da se sva prava iz Sistema socijalne i dječje zaštite ostvaruju posredstvom nadležnog centra za socijalni rad.
Otvaranjem JU Dom starih „Podgorica“ pojavila se nova praksa – pa se korisnici smještaju i putem neposrednog ugovaranja i zaobilazi se nadležni centar za socijalni rad. U jednom slučaju, problem je nastao kada su članovi porodice dobijali kontradiktorne informacije od strane nadležnih javnih ustanova.
Naime, predstavnici centara za socijalni rad su upućivali člana porodice korisnika da mogu zaključiti ugovor direktno sa domom, dok su ih predstavnici tog doma upućivali na nadležni centar za socijalni rad – da donesu rješenje.
Korisnik pijan uznemiravao stanare, propust nadležnih
i sloboda naveo je da su posjećivali domove za stare kako bi se preduzele odgovarajuće mjere u cilju poboljšanja, unapređenja i zaštite ljudskih prava starijih osoba.
U izvještaju su opisali jedan slučaj gdje su konstatovali da je zbog spornog ponašanja jednog korisnika u jednom domu bio ugrožen nesmetan i bezbjedan boravak ostalih.
Rezultati ispitnog postupka ukazuju, kako su naveli, da je korisnik kontinuirano remetio kućni red, uznemiravao druge korisnike doma, zaposlene, stručne radnike i posjetioce svojim ponašanjem u, očigledno, alkoholisanom stanju.
Kako ističu, obavljani su razgovori sa korisnikom, ali bez vidnog rezultata, jer do promjene ponašanja nije dolazilo.
Korisnik je i nekoliko puta prijavljivan policiji koja je intervenisala, te mu je čak u jednom momentu određen pritvor u trajanju od deset dana.
– U konkretnom slučaju, izostalo je multidisciplinarno djelovanje različitih sektora i uključivanje ustanova zdravstvene zaštite u cilju adekvatne procjene konkretnog lica, a samim tim i jasno utvrđivanje vrste usluge i zaštite koja mu je potrebna – naveo je ombudsman.
