Cijene nafte pale su u srijedu na 88 dolara, zbog nagađanja trgovaca o šansama da posustajanje poslovne aktivnosti u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) podstakne centralnu banku na sniženje kamatnih stopa, što bi podržalo i potražnju za energentima.
Na londonskom tržištu cijena barela je nakon podna bila niža 35 centi nego na prethodnom zatvaranju i iznosila je 88,07 dolara. U Njujorku se barelom trgovalo po 47 centi nižoj cijeni, od 82,89 dolara, prenosi seebiz.
Trgovce je ohrabrio slabiji dolar, koji jača kupovnu moć kupaca s drugim valutama i podstiče potražnju. Zelenu novčanicu poljuljao je značajno i sporiji rast poslovne ativnosti u SAD-u u aprilu, prema izvještaju S&P Globala.
Naftna tržišta reagovala su na posustajanje rasta u SAD-u podizanjem cijena, nagađajući da će podstaći centralnu banku da snizi kamatne stope ovog ljeta.
Niži troškovi zaduživanja značili bi brži ekonomski rast, a time i snažniju potražnju za energentima.
“Trenutno vrijedi načelo po kojem je loša vijest iz najveće svjetske ekonomije dobra vijest. Ponovo su veće šanse da će Federalne rezeve (Fed) sniziti kamatne stope”, rekao je Tamas Varga iz PVM-a.
Podsticaj cijenama bio je i neočekivani pad zaliha nafte u SAD-u u prošloj sedmici, za 3,24 miliona barela. Analitičari su nagađali da su porasle za nekih 800 hiljada barela.
Tržišta prate i napetosti na Bliskom istoku.
Procjena o stišavanju napetosti u odnosima Irana i Izraela mogla bi sniziti cijenu barela u narednim mjesecima za još pet do deset dolara budući da je premija na geopolitički rizik i dalje povišena”, napisali su u bilješci analitičari Goldman Sachsa.
Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) odvojeno je objavila da je barel korpe nafte njenih članica u utorak poskupio 1,66 dolara, na 88,17 dolara.
