Navršava se četrdeset pet godina od najrazornijeg zemljotresa koji je 15. aprila 1979. godine pogodio Crnu Goru. Njegova jačina je bila sedam stepeni Rihterove skale izazvao je katastrofalna razaranja sa intenzitetom od devet stepeni Merkalijeve skale na cijelom Crnogorskom primorju, na dužini od preko 100 kilometara. Epicentar zemljotresa se nalazio u Jadranskom moru, između Ulcinja i Bara, na udaljenosti od 15 kilometara od obale. U ovom zemljotresu 101 osoba je izgubila život u Crnoj Gori i 35 u Albaniji.
Stradali su gradovi: Ulcinj, Bar, Petrovac, Budva, Tivat, Kotor, Risan i Herceg Novi, a razoreno je 250 naselja.

Foto: Arhiva Barinfo

Foto: Arhiva Barinfo

Foto: Arhiva Barinfo

Foto: Arhiva Barinfo

Foto: Arhiva Barinfo
Uništen je ogroman dio modernih hotelskih kapaciteta u regionu, oštećena su 53 zdravstvena objekta, 570 objekata socijalne i dječije zaštite, 240 školskih objekata.
Posebno su stradali kulturno-istorijski spomenici (manastiri, crkve, muzeji, arhivi), koji su koncentrisani uglavnom u najugroženijem primorskom pojasu. Velike štete su bile na putnoj mreži – oštećeno je oko 350 kilometara magistralnih i 200 kilometara regionalnih puteva.
Jedna od specifičnih manifestacija oštećenja tla izazvana zemljotresom bile su pojave likvifakcije (tečenja tla), klizišta i odroni.
Do kraja 1979. godine registrovano je 90 jakih naknadnih zemljotresa, sa magnitudom većom ili jednakom četiri stepena preko 100 zemljotresa sa magnitudom 3,5 – 4,0, kao i skoro 10.000 slabijih potresa.
Desetak nemilosrdnih sekundi petnaestog aprilskog jutra 1979. godine promijenilo je izgled Crnogorskog primorja i njegovog zaleđa.
Pobjeda, tada jedina štampana dnevna novina u Crnoj Gori, je istog popodneva štampala vanredno izdanje na osam strana.