Kada je, odselivši se u Sjedinjene Američke Drževe, platio debelu kaznu zbog toga što je nepravilno odložio božićnu jelku, jedan Beranac je preko svog džepa osjetio šta znači nepoštovanje zakona u oblasti zaštite životne sredine, i to iskustvo je bilo dovoljno da to nikada više ne ponovi.
On je, kako priča, mislio da je uradio sve kako treba. Isjekao je jelku nakon praznika, i sasvim uredno je odložio pored kontejnera ispred kuće.
“Već poslije nekoliko dana sačekalo me neprijatno iznenađenje u poštanskom sandučiću. Stigla mi je kazna koju sam morao odmah da uplatim, a uz kaznu i preporuka kako se odlaže božićno drvo. Dobio sam i specijalnu kesu, uputstvo da jelku treba isjeći na određenu dužinu, spakovati i određenog dana u sedmici, u određeno vrijeme, odložiti pored korpe za smeće. Samo toga dana nailazi komunalni kamion koji će pokupiti sva božićna drva i ponijeti ih na reciklažu”, priča ovaj čovjek.
Njemu se nakon visoke novčane kazne, koja se u slučaju neblagovremenog plaćana uvećava, nikada više nije desilo da baci ni pikavac na ulici, a ne da odloži otpad tamo gdje mu nije mjesto.
Te navike je kasnije prenio i u Berane, gdje je postao jedan od predvodnika protiv izgradnje deponije na Vasovim vodama u Beranselu. Ta priča je odavno završena, ali ne i priča o divljim deponijama na sjeveru Crne Gore.
Ogroman broj smetlišta u ovom regionu, od kojih neke godinama i decenijama nazivaju “privremenum odlagalištem otpada”, odaju ružnu sliku neuređene države koja sebe naziva ekološkom, upozoravaju ekolozi.
Sa jedne strane neuređena oblast zaštite životne sredine, odnosno nepostojanje regionalne sanitarne deponije, a sa druge, bez ikave sumnje, ljudski faktor.
U preporukama Evropske unije je u cilju rješavanja ovog problema nedvosmisleno se naglašava da se mora graditi regionalna deponija i u okviru nje reciklažni centar gdje bi se vršila selekcija otpada i proizvodio određeni energent koji ima višestruko korisnu namjenu.
U Petnjici ističu da od poštovanja ovih preporuka još uvijek nema ništa i da zbog toga imaju krajnje zabrinjavajuće stanje.
“Pokušali smo sve kako bismo pronašli mjesto na području Petnjice gdje bi se deponovao komunalni otpad do eventualne izgradnje regionalne sanitarne deponije o kojoj se priča godinama. Definisali smo više lokacija i uključili stručna lica sa strane da nam pruže ruku pomoći. Ali, svuda smo nailazili na otpor građana. Zato smo prinuđeni da, u skladu sa postignutim dogovorom, otpad transportujemo u Rožaje” – kazali su u toj opštini.
U Beranama “privremeno odlagalište otpada” nalazi se u selu Rujište, dok iz opština Plav i Gusinje potvrđuju da se i tamo otpad skladišti na improvizovanim deponijama i da i to predstavlja samo privremena rješenja.
Iz andrijevičkog Komunalnog preduzeća smatraju da ovo pitanje zahtijeva veću posvećenost nadležnih državnih institucija.
