Cijene nafte su prošle sedmice pale, jer centralne banke neće smanjiti kamatne stope tako brzo kao što se očekivalo, pa se trgovci plaše daljeg usporavanja rasta ekonomije, a time i potražnje za tim energentom.
Na londonskom tržištu cijena barela je pala 1,8 odsto na 82,08 dolara, dok je na američkom barel pojeftinio 2,5 odsto na 78,01 dolara.
Tako su cijene prošle sedmice izgubile velik dio dobitaka od prethodne, a u fokusu trgovaca bila je monetarna politika, prenosi seebiz.
U izvještaju Kongresu o ekonomskoj situaciji, predsjednik američke centralne banke, Jerome Powell, poručio je da čelnici Federalnih rezervi (Fed) žele biti sigurni da će inflacija i dalje slabiti prema planiranoj granici od dva odsto, prije nego što odluče da smanje kamatne stope.
Powellovi komentari učvrstili su procjene na tržištu da bi Fed mogao početi da smanjuje kamate u junu, kasnije nego što se očekivalo.
A to znači da se može očekivati dalje usporavanje rasta najveće svjetske privrede, kao i potrošnje, pa ne bi trebalo da poraste ni potražnja za naftom.
Čelnici Evropske centralne banke (ECB) ostavili su na sjednici u četvrtak kamate nepromijenjene na rekordno visokim vrijednostima, kao što se i očekivalo. No, nagovijestili su da bi u junu mogli početi da smanjuju kamate.
Značajniji pad cijena nafte spriječili su bolji nego što se očekivalo podaci o kineskoj međunarodnoj trgovini, što je podstaklo nadu da se oporavak druge po veličini svjetske ekonomije ubrzava.
Uglavnom zbog geopolitičkih napetosti na Bliskom istoku, od početka godine cijena nafte na londonskom tržištu porasla je gotovo sedam odsto, a na američkom skoro osam odsto, nakon što su prošle godine pale oko deset odsto.
