Cijene nafte porasle su na najviši nivo od novembra, podstaknute uglavnom napetostima na Bliskom istoku i naporima OPEC-a da ograniči proizvodnju.
S druge strane, Međunarodna agencija za energetiku smanjila je procjenu rasta ovogodišnje prosječne potražnje za naftom, sa 1,24 na 1,22 miliona barela dnevno, ali pritom očekuje i veći rast ponude, prenosi SEEbiz.
Analitičari australsko-novozelandske bankarske kompanije ANZ smatraju da bi sirova nafta Brent, globalna referentna vrijednost, mogla doseći 85 dolara po barelu u kratkom roku i možda 90 dolara do kraja godine.
To bi značilo 80 dolara za West Texas Intermediate (WTI) sirovu naftu u kratkom roku i 85 dolara do kraja godine. WTI je američka referentna vrijednost i trenutno ima nižu cijenu, za otprilike pet dolara po barelu.
WTI od 80 USD po barelu znači da bi američke maloprodajne cijene benzina na nacionalnom nivou mogle ponovo dostići četiri dolara po galonu na vrhuncu ljetne cijene nafte.
Uprkos tome, iako predviđa više cijene, ANZ smatra da postoji dovoljno globalne ponude i, što je još važnije, višak ponude među članicama Organizacije zemalja izvoznica nafte kako bi se smanjile šanse za ozbiljan globalni cjenovni šok.
Osim toga, obrasci vožnje padaju u jesen kako se vrijeme pogoršava i putovanja na odmor završavaju.
Analitičari britanskog bankarskog diva Standard Chartered imaju sasvim drugačiji stav. U prvom tromjesečju vide Brent u prosjeku 92 dolara po barelu. To bi značilo skok od 19 odsto od 31. decembra. Opet, za procjenu WTI-a treba oduzeti pet dolara.
Njihove prognoze za drugo tromjesečje su 94 dolara po barelu, za treće 98 dolara, a četvrto 96 dolara.
Zatim, cijene nastavljaju da rastu na prosječnih 109 dolara u narednoj godini, 128 dolara u 2026. i 115 dolara u 2027.
Taj scenario odražava neke procjene u energetskoj industriji koji vjeruju da će globalni viškovi početi nestajati nakon ove godine.
