Rezultati analize Izvještaja Evropske komisije o Crnoj Gori u dijeli koji se odnosi na unaprjeđenje rodne ravnopravnosti predstavljeni su na današnjem panelu “Rodna ravnopravnost u fokusu: Analiza izvještaja Evropske komisije”. Analizu je sprovela NVO Centar za ženska prava, uz finansijsku podršku projekta EU4ME pri Ministarstvu evropskih poslova.
“Ako uzmemo jedan generalni zastoj u pregovorima sa Evropskom unijom koji je obilježio prethodni period, onda nas ni oštar, strogi ton ocjene koju je EK dala Crnoj Gori u posljednjem Izvještaju ne može iznenaditi. Evropska komisija i ovaj put zaista pokazuje jedan direktan i jasan stav prema problemu rodno zasnovanog i posebno porodičnog nasilja za koji kaže da ostaje ozbiljan i uporan kao najekstremnija manifestacija rodne neravnopravnosti u Crnoj Gori,” saopštila je Anita Stjepčević ispred Centar za ženska prava.
Dodaje da komisija takođe upozorava na pojačanu društvenu polarizaciju, mizoginiju i govor mržnje i poziva na podsticanje društvenog pluralizma od najranije dobi.
“Osim toga ona upozorava da Crna Gora nije napredovala ni po pitanju donošenja novog Zakona o zabrani diskriminacije, koji bi osigurao potpunu usklađenost naših standarda i propisa sa EU Acquis i sa svim drugim standardima, pogotovo onim preporukama koje su nam dali 2017. među kojima se traži uspostavljanje sistema za prikupljanje raščlanjenih podataka o zločinima iz mržnje,” kazala je Stjepčević.
Podsjetila je da je u pogledu trgovine ljudima uočeno da Crna Gora nema sklonište za žrtve.
U panelu koji je uslijedio nakon prezentacije učestvovala je i ministarka evropskih poslova, Maida Gorčević koja je istakla da je značajno što govore o svim izazovima kada je rodna ravnopravnost u pitanju jer ona podrazumijeva jednakost muškaraca i žena.
“Za kratak period ove Vlade mislim da smo pokazali da smo kredibilan partner i da sve ono što najavljujemo pokušavamo da sprovedemo u određenom periodu. Ipak, veliki broj zakona i nacionalna strategija i sve ono što Vlada donosi nije dovoljno kako bismo riješili probleme i izazove u kojima se Crna Gora nalazi. Ja mislim da će politička stabilnost u kojoj se Crna Gora sada nalazi konačno početi da deblokira cijeli sistem kada su ljudska prava u pitanju,” istakla je Gorčević.
Osvrnula se i na Plan rasta Evroske komisije koji podrazumijeva određene reforme kroz reformsku agendu koja bi u toku aprila mjeseca trebala biti usvojena.
“To će podrazumijevati osnaživanje žena, ne samo donošenjem pukih zakona, tako da ćemo se odaljiti od tog deklarativnog okvira u kojem smo bili u prethodnom periodu,” kazala je Gorčević.
Ministar unutrašnjih poslova (MUP) Danilo Šaranović istakao je da je rad na pitanju rodne neravnopravnosti prioritizirao u svom mandatu.
“Ministarstvo unutrašnjih poslova kontinuirano, u skladu sa preporukama koje dobijamo od EK i ostalih međunarodnih institucija, planski i strateški radi na jačanju svojih kapaciteta, u smisli osposobljavanja i profesionalizacije policijskih službenika i službenica za rad na suzbijanju rodno zasnovanog i porodičnog nasilja, posebno u smislu jačanja njihove osjetljivosti za rad sa žrtvama, načina intervjuisanja i dosljedne primjene nacionalnog i međunarodnog zakonodavstva,” poručio je Šaranović.
Potpredsjednica Skupštine Zdenka Popović je tokom panela podsjetila da je rodna ravnopravnost jedan od ključnih kriterijuma za zatvaranje poglavlja 23.
“EK sa pravom potencira i kaže da bi trebale da se preduzmu konkretne mjere kako bi posebno žene koje žele da se bave politikom na kvalitetniji način bile predstavljene i kako bi se povećalo učešće žena u političkom životu Crne Gore. Ono što je činjenica jeste da nismo uveli kvote, onda kad smo ih uveli, ne bi bilo ni nas. Vi sada u javnom životu imate više žena koje su stručnije i obrazovanije nego muškarci.” kazala je Popović.
Kao predstavnik jedne od zemalja članica EU, Ambasador Njemačke u Crnoj Gori Peter Felten ističe da je jednakost svih pripadnika grupa i društava koji su pod rizikom da budu marginalizovani i diskriminisani izuzetno važna tema za proces pristupanja EU.
“Problem mizoginije i govora mržnje protiv žena je prisutan ne samo na Zapadnom Balkanu, već i širom svijeta. Tu je i problem kontinuiranog izostanka reprezentacije žena u ekonomiji, kao i problem nejednake zarade između muškaraca i žena, tako da bi pitanje rodne ravnopravnosti trebali shvatiti ozbiljno na putu do članstva u EU,” istakao je Felten.
