Cijene dionica na svjetskim berzama ove sedmice su snažno porasle, zahvaljujući boljim nego što se očekivalo poslovnim rezultatima kompanija i nadi ulagača da će američka centralna banka usporiti tempo povećanja kamata.
Na Wall Streetu je Dow Jones ojačao tri odsto na 32.845 bodova, dok je S&P 500 skočio 4,3 odsto na 4.130 poena, a Nasdaq indeks 4,7 odsto na 12.390 bodova, prenosi seebiz.eu.
Zahvaljujući tome, indeksi su zabilježili snažni rast i u cijelom mjesecu. Tako je S&P 500 jul završio s rastom od 9,1 odsto, što je njegov najveći mjesečni skok od novembra 2020, dok je Nasdaq porastao 12,3 odsto, najviše od aprila iste godine.
Rast tih indeksa najviše se zahvaljuje boljim nego što se očekivalo poslovnim rezultatima većine američkih kompanija.
Posebno snažno porasle su cijene dionica tehnoloških divova, kao što su Apple, Amazon.com, Alphabet i Microsoft, koje imaju znatnu težinu u S&P 500 i Nasdaq indeksu.
Uopšteno posmatrano, sezona objave finansijskih rezultata za sada je vrlo dobra.
Od 279 kompanija iz sastava S&P 500 indeksa, koje su do sada objavile poslovne izvještaje, njih 77 premašilo je svojim zaradama očekivanja analitičara.
Tako se sada procjenjuje da su zarade kompanija u drugom tromjesečju porasle 7,1 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period, dok se ranije očekivao rast manji od šest odsto.
S druge strane, makroekonomski pokazatelji nijesu baš inspirativni. Bruto domaći proizvod (BDP) Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u drugom tromjesečju skliznuo je 0,9 odsto na anualizovanom nivou, drugo tromjesečje zaredom, dok su analitičari očekivali blagi rast.
Premda neki smatraju da se ne radi o recesiji, jer nijesu pali svi ekonomski segmenti, a tržište rada i dalje je snažno, činjenica je da je BDP pao dva tromjesečja zaredom na kvartalnom nivou, što, po uobičajenoj definiciji, predstavlja recesiju.
Bez obzira radi li se o recesiji ili usporavanju rasta privrede, taj podatak podstakao je špekulacije da bi američka centralna banka, Federalne rezerve (Fed), ubuduće mogla biti manje agresivna po pitanju povećanja kamata.
Kako bi suzbio inflaciju, koja se kreće na najvišim vrijednostima u 40 godina, Fed je u srijedu povećao ključne kamatne stope za dodatnih 0,75 procentnih poena, drugi mjesec zaredom, u rasponu od 2,25 do 2,5 odsto.
Ulagače je, međutim, ohrabrila izjava predsjednika Fed-a, Jeromea Powella, da će dalji potezi centralne banke zavisiti od budućih ekonomskih pokazatelja i da je za očekivati usporavanje tempa zaoštravanje monetarne politike.
U svakom slučaju, ulagači su mirni, što se kamata tiče, do kraja ljeta, jer se naredna sjednica Fed-a održava tek u septembru.
I na evropskim berzama cijene dionica su porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je dva odsto na 7.423 boda, dok je frankfurtski DAX porastao 1,7 odsto na 13.484 poena, a pariski CAC 3,7 odsto na 6.448 bodova.
Na berzi u Tokiju, Nikkei indeks je oslabio 0,4 odsto na 27.801 bod.
