Podaci o sniženju inflacije u SAD i eurozoni u oktobru i novembru podgrejali su nade investitora da bi centralne banke uskoro mogle da počnu da smanjuju kamatne stope koje se nalaze na rekordno visokim nivoima. Godišnja inflacija u eurozoni opala je u novembru na 2,4 odsto, dok se u SAD cijene u oktobru rasle 3,2 procenta.
Referentna kamata Evropske centralne banke (ECB) iznosi 4,5 odsto, što je najviše u posljednje 22 godine, dok su američke Federalne rezerve povisile svoje stope takođe na najviši nivo za 22 godine, a one se nalaze u rasponu od 5,25 do 5,50 procenata. Kamatne stope su podgnute u posljednjih godinu i po dana kako bi se obuzdala inflacija. Budući da se ona postepeno približava ciljanom okviru od dva odsto, tržište nestrpljivo iščekuje snižavanje kamata.
Više kamatne stope negativno utiču na potrošače jer hipoteke i kamate na kredite postaju skuplje. Uporedo sa rastom kamata povećavaju se troškovi poslovanja, a to se prenosi na potrošače, što u suštini znači povećanje troškova života. Sniženje kamatnih stopa proizvodi suprotne efekte, odnosno ekonomsku ekspanziju.
Većina ekonomista u anketi koju je sprovela agencija Reuters očekuje da će ECB početi sa smanjivanjem kamatnih stopa u drugom kvartalu iduće godine, što je ranije nego što su donedavno mislili. Oni u svom predviđanju imaju u vidu opadanje inflacije, kao i očekivani ulazak privrede u plitku i kratku zimsku recesiju.
Nakon što je inflacija u eurozoni pala prošlog mjeseca na 2,4 odsto, neki zvaničnici ECB najavili su da bi banka mogla da prestane da razmatra dalja povećanja kamatne stope. Ekonomisti očekuju da će se tekuća godina završiti sa sadašnjom vrijednošću kamate nakon konačne odluke na sastanku ECB 14. decembra.
Shvatajući ove komentare kao znak popuštanja, investitori se nadaju barem jednom smanjenju kamatne stope prije sastanka Upravnog saveta ECB u julu. To je promjena u odnosu na očekivanja prije mjesec dana, kada je većina ekonomista očekivala da će stope ostati na sadašnjem nivou najmanje do 2024. godine. Upravni savet ECB sastaje se osam puta godišnje, na svakih šest nedjelja.
Čini se da će ECB biti prva centralna banka koja će sniziti kamatne stope, kao što je nedavno nagovestio guverner centralne banke Francuske Fransoa Vileroa de Galjo (Francois Villeroy de Galhau). On je rekao da se može očekivati da je ciklus povećanja kamatnih stopa završen, jer je napredak u dezinflaciji bio „brži nego što se očekivalo“.
