Četiri i po mjeseca nakon izbora, Crna Gora je u 24 sata dobila premijera i predsjednika parlamenta.
U početku pregovora, premijer Milojko Spajić se odupirao da u paket dogovora o Vladi uključi stranke proruskog Demokratskog fronta (DF), koje su bile nepoželjne zapadnim partnerima, prije svega Sjedinjenim Državama.
Za ulazak DF u strukture vlasti, osim zvaničnog Beograda, zalagao se i predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović.
Na kraju, Spajić je pristao da jedan od lidera DF, Andrija Mandić, bude predsjednik Skupštine.
Dogovor predviđa i da do kraja sljedeće godine DF dobije četiri ministarstva.
Zauzvrat, oni su podržali izbor Spajićeve Vlade.
Šta se može očekivati od nove Vlade na unutrašnjem, spoljno-političkom i ekonomskom planu?
Sagovornici Radija Slobodna Evropa (RSE), direktor Centra za monitoring i istraživanje, Zlatko Vujović, i predavač na Fakultetu političkih nauka, Marko Savić, upozoravaju da će se preko snaga DF, koja je sada institucionalna, povećati uticaj Srbije, posredno Rusije i Kine.
Tome će, smatraju, pogodovati jaki ekonomski izazovi koji su pred Vladom.
