Siva ekonomija je u formalnom sektoru u Crnoj Gori prošle godine činila 20,6 odsto BDP što je 3,9 odsto manje u odnosu na 2014. godinu – stoji u Akcionom planu Ministarstva finansija (MF) za implementaciju programa za suzbijanje neformalne ekonomije za period od 2024. do 2026. godine.
Istraživanje
Istraživanje IPSOS-a je, kako navode, pokazalo da je učešće neprijavljenih zarada u sivoj ekonomiji u 2022. iznosilo 56,3 odsto, odnosno oko 670 miliona eura, a procjena je da bi prihodi od PIO doprinosa za ovu godinu trebalo da budu veći za 67,8 miliona eura nego prošle godine, piše Pobjeda.me.
– Polazeći od toga, prema simulacionom modelu korišćenom za potrebe ovog programa, procjena povećanja prihoda od doprinosa za 2023. godinu usljed poreske reforme kroz Program „Evropa sad“ iznosi oko 22,8 miliona eura. Pretpostavka je da se značajan dio smanjenja neprijavljenih zarada iz prethodnih godina odnosi na dohodak do 700 eura bruto, budući da je to prag neoporezivog dohotka – navodi se u planu MF.
Ekonomskog analitičara Mirzu Muleškovića čude ovi podaci MF-a, imajući u vidu da su ranije saopštavali da je siva ekonomija svedena na minimum. Ipak, ocjenjuje dobrim usvajanje akcionog plana, jer je neophodna regulativa kako bi se borili protiv ovog problema. Mulešković smatra da u Crnoj Gori postoji posebno velik prostor za neformalnu ekonomiju zbog velike orjentisanosti na uslužne djelatnosti.
Ocijenio je da posljednjih godina jeste bilo mjera za njeno suzbijanje, ali smatra da one nijesu dovoljne.
– Ako je procijenjeno da siva ekonomija čini 20 odsto BDP-a, što je preko 1,2 milijarde eura, to je ogroman „kolač“ za popunjavanje budžeta i država mora na to tako gledati, jer oni koji nijesu registrovani, stvaraju problem onima koji jesu i plaćaju porez, jer je to nelojalna konkurencija – kazao je Mulešković.
U Ministarstvu procjenjuju da je, imajući u vidu stope doprinosa na PIO od 15 odsto na teret poslodavca i 5,5 odsto na teret zaposlenog, vrijednost novih zarada ove godine dostigla 400 miliona eura.
Rad na crno
– Budući da je prema procjeni u simulacionom modelu za potrebe ovog programa, 42,4 odsto ovog povećanja nastalo formalizacijom ranije neprijavljenih zarada usljed poreske reforme kroz Program „Evropa sad“, onda bi se, polazeći od učešća neprijavljenih zarada zaposlenih u sivoj ekonomiji u istraživanju IPSOS-a, učešće neprijavljenih zarada u sivoj ekonomiji 2023. trebalo smanjiti za oko 176 miliona eura. Dakle, procjenjuje se da je nivo sive ekonomije u oblasti zarada u 2023. niži u odnosu na period prije primjene mjera poreske reforme uvedenih od 1. januara 2022 – pokazala je analiza MF-a.
Programom za suzbijanje sive ekonomije trebalo bi da bude obuhvaćeno i crno tržište, odnosno mogućnosti smanjenja nelegalnih aktivnosti, sa ciljem smanjenja njenog učešća u BDP-u.
Ocjenjuju da je, kada se uzmu u obzir rast prosječne bruto i minimalne zarade te rast broja zaposlenih u poređenju sa prihodima od poreza i doprinosa, prijavljen značajan broj onih koji u prošloj godini nijesu bili prijavljeni, iako je, kako navode, i dalje prisutna praksa plaćanja dijela zarade „na ruke“.
Mulešković ukazuje da država od neregistrovanih radnika nema nikakve koristi, a ni oni sami nijesu pokriveni ni osiguranjem niti su im zaštićena prava. Ističe da su ovo i dalje alarmantni podaci, te da ostavljaju veliki prostor za kreiranje mjera.
– Mora se unaprijediti poslovni ambijent da bi bio atraktivniji za one koje bi iz neformalne prešli u formalnu ekonomiju. Ranije istraživanje Unije poslodavaca je dalo jasne smjernice kako bi trebalo kreirati politike da bi do toga došlo – kaže Mulešković.
Potrebno je, kako navodi, raditi na promociji i kreiranju održivijeg poslovnog ambijenta koji će biti jeftiniji i prihvatljiviji za kompanije kako bi registrovali sebe i svoje zaposlene.
– Da bi krenula u borbu protiv sive ekonomije, država mora da ojača inspekcijske službe, odnosno njihove aktivnosti bi morale biti mnogo intenzivnije. Ne smatram da je odmah potrebno krenuti sa kažnjavanjem, već bi njihov prvi korak trebalo da bude edukacija, a tek onda kazna ukoliko se poslovanje u sivoj ekonomiji nastavi – kazao je Mulešković.
Podsjeća da onlajn prodaja čini veliki dio sive ekonomije, te da država ima mogućnost da prati oglase i vidi šta se sve nudi na taj način kako bi suzbila i taj dio. Veliki je problem i sa izdavanjem stanova i smještaja, a te ljude, kako je naveo Mulešković, prvo moraju edukovati o benefitima formalnog djelovanja.
– Iz ugla privrede, siva ekonomija je nelojalna konkurencija i veliki problem za dalji razvoj, a država gubi ogromna sredstva za budžet – kazao je Mulešković.
Javna rasprava
Prijedlog programa za suzbijanje neformalne ekonomije sa akcionim planom će biti na javnoj raspravi do 6. novembra.
Iz MF-a su pozvali naučnu i stručnu javnost, civilni sektor, državne i lokalne organe da se uključe u raspravu, u okviru koje će idućeg četvrtka organizovati i okrugli sto.
