U crnogorske šume umjesto klasične pločice sa doznačnim brojem hitno treba uvesti bar-kod kao na svakom drugom proizvodu, što bi u velikoj mjeri doprinijelo uvođenju reda u sječi šume i kontroli odakle je šumska građa posječena. To je predlog Udruženja drvoprerađivača iz Plava, koji su se u posljednjim godinama pokazali kao iskusni borci za spašavanje crngorskog šumskog bogatsva i ekologiju.
Prema njihovim riječima, uvođenje bar koda za drvo ne bi bilo ništa komplikovano i nemoguće.
“Ako svaka kutija čačkalica može da ima bar-kod, svaka žvakaća guma, zašto bi bilo komplikovano uvesti bar kod za svako posječeno stablo, za svaku smrču”, kazali su Portalu RTCG u ovom udruženju.
Prema bar kodu na svakom drvetu, kako tvrde, svaka kontrola, na bilo kom mjestu, pokazala bi odakle je drvo posječeno, iz koje opštine, sa koje planine i iz kojeg odjeljenja, koliko kubne mase ima u njemu i slično.
“Tu bi se uvela potpuna kontrola. Ovako kako sada stvari stoje, sa doznačnim čekićima i doznakama, sve je podložno korupciji. U mnogo slučajeva imali smo situaciju da su iste pločice sa jedne teritorije prebacivane na drugu”, kažu drvoprerađivači.
Pretpostavka za to bi, smatraju, bila da postoji jedan takozvani biro za bar kod, gdje bi bilo sve u kumpjuteru, i otkucavanjem bar koda jednog stabla u bilo kojoj provjeri, mogli bi znati u svakom trenutku sve podatke o tom stablu.
U udruženju droprerađivača Plav smatraju i da je potrebno takođe hitno raditi na tome da se u svakom gradu formira po jedno, ili eventualno dva preduzeća, u zavisnosti od količine šume, koje bi radilo samo sječu, vuču i lagerisanje po kategorijama i vrstama drveta.
“Na tom mjestu bi drvo mogli da kupe samo registrovani drvoprerađivači, po cijenama koje država i tržište diktiraju, od najkvalitetnije mase, do ogranaka za potrebe proizvodnje peleta”, kažu u ovom plavskom udruženju.
Oni su ranije izveli računicu da je koncesionim gazdovanjem šumama u posljednjih dvadeset godina, kada bi se drvo pretvorilo u finalni proizvod, država Crna Gora izgubila i do nevjerovatnih dvadeset milijardi eura.
