Predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda Zoran Lakušić optužio je Upravu za vode da je zanemarila javni interes i dovela u pitanje vodosnadbijevanje crnogorskog primorja.
Zoran Lakušić (Foto: RTCG/arhiva)
Lakušić kaže da Regionalni vodovod duže vrijeme nailazi na opstrukcije u radu.
“Najnovija je odbijanje Uprave za vode da da saglasnost o određivanju i održavanju zona i pojaseva sanitarne zaštite za izvorište Bolje sestre, zbog čega je dovedeno u pitanje dalje funkcionisanje Regionalnog vodovoda”, navodi Lakušić.
Kako pojašnjava vodna dozvola, koju je prije deset godina izdala Uprava za vode, prestaje da važi 13. novembra 2023. godine, a da bi se nova izdala potrebno je da se utvrde nove zone sanitarne zaštite.
Regionalni vodovod je, kako kaže Lakušić, predao urednu dokumentaciju zasnovanu na naučnim činjenicama.
“Umjesto da izda saglasnost na naše zaprepašćenje Uprava za vode formirala je svoj tim gle čuda od pet članova u kojem se nalaze tri člana koja tvrde da eksplotacija šljunka nema uticaja na izdašnost izvorišta Bolje sestre. Jasno je u startu i laiku da naučno utvrđene zone sanitarne zaštite od strane Regionalnog vodovoda neće biti prihvaćene od strane „stručnog“ tima i da je u ovom slučaju Uprava za vode zanemarila javni interes. Sam tim otvoriće se prostor za nastavak dalje nelegalnu eksplatacije šljunka u koritu rijeke Morače, nad kojom je izvršen ekocid ogromnih razmjera”, kazao je Lakušić.
Ubrzo će, kako kaže, biti jasno široj javnosti koje u ovom slučaju radio u javnom interesu, a ko za “šljunkarsku mafiju koja je devastirala korito rijeke Morače”.
“Cijeneći da je za održivo upravljanje infrastrukturnim sistemom, od kojeg zavisi uredno vodosnabdijevanje Crnogorskog primorja, prije svega javni interes, vodilo se računa da se već od faze projektovanja angažuje što širi krug eksperata iz svih inženjerskih oblasti. U tom smislu su se, nakon sprovođenja zakonom definisanih procedura, sklapali ugovori sa specijalizovanim firmama, ali i pojedinačnim ekspertima”, naveo je Lakušić, na Fejsbuku.
Tom prilikom se, kako kaže, vodilo računa da se postigne optimalan odnos između kvaliteta i cijene koštanja ponuđenih usluga.
“U tom smislu je u dosadašnjem višedecenijskom poslovanju sklopljeno više desetina ugovora za nabavku usluga istraživanja, projektovanja i drugih usluga koje su značajno doprinijele uspješnom radu Društva, pri čemu je jedan od kriterijuma u ocjeni ponuda bilo i prethodno iskustvo u sličnim uslugama, te poznavanje lokalnih prilika. Dakle, prilikom nabavke usluga, Društvo se prevashodno vodilo poštovanjem zakonskih propisa, uz postavljanje kriterijuma na način da se postigne adekvatan odnos između kvaliteta i cijene koštanja, kao što je to urađeno i kada je tokom razvojne faze projekta sa gospodinom Mihailom Burićem sklopljen ugovor o konsultantskim uslugama”, kaže Lakušić.
Tenderske procedure koje su, kako ističe, zakonom definisane su uvijek uredno prolazile naknadne kontrole.
“Tako je bilo i u okviru aktivnosti koje su sprovođene za potrebe utvrđivanja razloga pada izdašnosti izvorišta, bilo da su te aktivnosti finansirane iz sopstvenih izvora, putem IPA aplikacija ili u saradnji sa EBRD. Ove aktivnosti su rezultirale angažmanom konsultantskih firmi koje su u svojem timu angažovali kako inostrane tako i eksperte iz Crne Gore (među kojima se nalaze i profesori Univerzitetu Crne Gore). Dakle, u našem Društvu postoji jasan stav i strateško opredjeljenje da je za uspješno rješavanje izazova, posebno tako komplikovanih kao pad izdašnosti izvorišta, neophodan angažman eksperata koji su upoznati sa lokalnim prilikama, što je i osnovni razlog raspisivanja tendera da pomenutim kriterijuma”, ističe Lakušić.
