Navršava se godina otkako je Crna Gora pretrpjela seriju do sada najintenzivnijih, najdugotrajnijih i najsloženijih napada na Vladinu informatičku infrastrukturu i računarsku mrežu državnih organa.
Prošlogodišnji sajber napadi nijesu, zahvaljujući djelovanju stručnjaka Ministarstva javne uprave, uspjeli da učine trajnu destrukciju niti da kompromituju podatke privrede i građana, ali nam jesu napravili poprilični štetu. Ipak, iz te štete mogla bi se izvući dugoročna korist. Napadi su, naime pokazali sve naše sistemske slabosti.
Više puta sam, još tada saopštavao, da Crna Gora nije bila spremna za takve napade. Nijesmo imali uređene instrumente nadzora i odbrane, nijesmo imali normativno uređen sistem, nijesmo imali razrađene procedure reakcije, informisanja i zaštite. Ono što smo, u tom trernutku srećom imali, jeste podrška i pomoć naših NATO i EU partnera, na čemu smo vrlo zahvalni.
Već godinu nakon napada, mnogo smo bliže cilju – sigurnom, integrisanom i uređenom sajber prostoru Crne Gore. Bogatiji smo za dragocjeno iskustvo, brojne stručnjake, institucionalno i ekspertski se povezujemo u zemlji i inostranstvu, sposobni smo da brzo detektujemo slične napade već u ranoj fazi i da pravovremeno reagujemo.
Danas imamo uspostavljen Goverment security operation center koji omogućava Vladinom CIRT-u, da štiti našu informacionu infrastrukturu – 24 sata dnevno, 7 dana u nedjelji. Uspostavili smo poseban tim koji non-stop nadzire i štiti državnu informatičku infrastrukturu. Uspostavili smo, sa saveznicima unutar NATO-a i sa partnerima u Evropskoj uniji, institucionalnu saradnju na razmjeni podataka i iskustava i podizanju stepena naše spremnosti za adekvatan odgovor na napade.
Sa Francuskom i Slovenijom smo pokrenuli projekat otvaranja Regionalnog centra za borbu protiv sajber kriminala i informatičku bezbjednost u Crnoj Gori, pripremili smo novi Zakon o informacionoj bezbjednosti kojim je predviđeno brzo konstituisanje Agencije za sajber bezbjednost, otvorili smo Digitalnu akademiju i pristupili programu Evropske unije Digitalna Evropa, radimo intenzivno na projektu kreiranja Drzavnog Data centra, povećali smo zarade stručnjacima iz IT oblasti koji rade u državnim organima.
Dakle, započeli i kreirali smo gotovo u cjelosti informacioni štit, kao sveobuhvatan sistem zaštite nacionalnog sajber prostora kroz otkrivanje, rano upozoravanje i zaštitu od informacionih prijetnji. Mreža i infrastruktura koju smo morali urgentno nabaviti, obnovljena je i uspostavljena kroz hitnu intervenciju Vlade i Ministarstva i to bez ikakve pogreške i kompromitacije.
Pretpostavka uspjeha svakog sajber-napada je uništenje ili oštećenje povezanosti koju pruža državna informacijska infrastruktura, a glavni zadatak odbrane od tih napada je očuvanje te povezanosti tokom napada i brza obnova eventualno ugroženih djelova po završetku napada. Nesporna sposobnost države da se nosi sa sajber napadima i sačuva funkcionisanje kritične infrastrukture bitan je argument za odvraćanje napadača.
Međudržavni sukobi su još prije petnaest godina operacijama Orchard 2007, Estonija 2007, Gruzija 2008. i Iran 2009. preseljeni i u virtuelni prostor, a sajber agresije su danas jedna od najvećih prijetnji u svijetu. Mi smo se do prošle godine ponašali kao da se to nas ne tiče, iako smo i sami 2015. i 2016. bili žrtve sajber napada.
Danas je, zahvaljujući onome na čemu je Ministarstvo javne uprave predano radilo cijelu godinu, Crna Gora na polju informacione bezbjednosti jača nego ikad. Ne kažem da nijesmo ranjivi – neranjivih nema. Ali je važno da smo sposobni da se odbranimo od većine napada prije nego što sajber napadači uspiju da ostvare svoje namjere.
Ipak, moramo da nastavimo još snažnije i još dinamičnije, u korak sa onim što su potencijalne prijetnje, da razvijamo ljudske i materijalno-tehničke kapacitete u svim institucijama, da ulažemo u nabavke savremenih alata, da razmjenjujemo iskustva sa našim partnerima, da podižemo nivo svijesti i nivo sajber sterilnosti naših službenika, ali i naših građana. Ne smijemo dozvoliti da se zadovoljimo postignutim jer će, sasvim je logično, svaki sljedeći napad potencijalno biti kompleksniji.
Sajber otpornost je proces koji iziskuje strateški pristup Vlade i kontinuitet u specijalizaciji naših stručnjaka u institucijama, učešće u vježbama sa partnerskim službama, ulaganje u infrastrukturu i pravilno usmjeravanje rada svakog informatičkog ogranka, državnog, privrednog ili privatnog, podizanje svijesti i intenzivna institucionalna i međunarodna saradnja.
Posebno bih istakao pitanje pristupa i odgovornosti kad govorimo o sajber otpornosti. Dugo smo smatrali da se sajber napadi, interenet prevare, krađe identiteta, ispoljavanje mržnje prema različitostima na mrežama dešavaju u nekom drugom prostoru, daleko od nas. Svjedoci smo činjenice da Crna Gora pripada savremenom svijetu i da kao što dijeli ideje prosperiteta, demokratskog društva i vladavine prava, nije nažalost izolovana od svih pošasti koje se događaju u virtuelnom svijetu. Iz tog razloga moramo imati spreman odgovor i na ove društvene anomalije, kako bismo zaštitili naše građane i našu državu..
Društvena kohezija i sinergija, partnerstvo između Vlade i privatnog sektora, ICT zajednice i akademske zajednice – nema alternativu, i Ministarstvo javne uprave i Vlada Crne Gore pokazali su u ovom kratkom mandatu da je to naš strateški put.
Informaciona bezbjednost i digitalizacija su oblasti u kojima je za godinu dana 43. Vlade, moguće ostvaren i najveći napredak. Ono što je sigurno jeste da je u protekoj godini u ovim oblastima učinjeno više nego u prethodnoj deceniji.
Na ovim temeljima, mora se dalje raditi predano, stručno i intenzivno.
Na djelu smo potvrdili Ničeovu maksimu: Ono što te ne ubije, ojača te.
