Iako je crnogorska ekonomija zabilježila snažan rast u prvom kvartalu 2023, prvenstveno zahvaljući rastu potrošnje, kupovna moć građana reflektovana u kretanju realne zarade, nije poboljšana.
Procjena Centra za ekonomske i evropske studije (CEES) je, da ukoliko se nastavi sličan obrazac kvartalnih kretanja, realni ekonomski rast do kraja godine bi mogao biti oko 2,4%.
“Godišnja stopa inflacije je prema zvaničnim podacima, u maju 2023. iznosila 8,4%. Iako smanjena, to je i dalje značajno iznad prosjeka u Eurozoni. Na visoku inflaciju i dalje utiču povećane cijene hrane i bezalkoholnih pića, odjeće i obuće, namještaja, kao i povećanje cijena koje se odnose na stanovanje, vodu, struju, gas i druga goriva. Inflacija je u uticala na pad realne zarade, koja je u prvih četiri mjeseca 2023. bila niža za 1,9% u odnosu na isti period 2022. godine.”, saopštili su iz CEES-a.
Kako kažu, to ukazuje na smanjenu kupovnu moć prosječne neto zarade u periodu januar-april u odnosu na isti period 2022. godine.
“Među uzroke inflacije, pored uticaja sa međunarodnog tržišta, spada i povećana tekuća budžetska potrošnja, prvenstveno usljed rasta rashoda za bruto zarade, socijalna davanja i penzije. Inflacija je s druge strane, uz veću ekonomsku aktivnost, doprinijela povećanju budžetskih prihoda, što je uticalo na ostvarenje suficita centralnog budžeta u prva četiri mjeseca 2023.”, kazali su.
Međutim, kako navode, u ostvarenju suficita je dopinijelo i ogromno smanjenje kapitalnog budžeta i to za skoro 40 miliona eura u odnosu na uporedni period 2022. godine.
“Zabrinjava navedeno povećanje tekuće neproduktivne potrošnje i skoro potpuno potiskivanje kapitalnog budžeta kao važnog za investicije. Buduća Vlada treba da preispita prioritete i usmjeri sredstva prema kapitalnom budžetu kako bi se podstakao novi investicioni ciklus”, navode iz CEES-a.