Više i ne razmišljamo o tome. U glavi nam je ostalo da je tjelesna temperatura do 37 stepeni °C normalna, a da smo bolesni kada je ona preko te vrijednosti, i tako je već 150 godina. Da li baš tako? Nove studije sugerišu druge vrijednosti.
Ovaj standard od 37 stepeni °C je predložio još njemački ljekar dr Karl Vunderlih u 19. vijeku. On je prikupio podatke od milion mjerenja koje je obavilo 25.000 osoba i pronašao da se opseg temperature (kada su oni bili zdravi) kretao od 36,22 stepeni °C do 37,5 stepeni °C. Utvrđena vrijednost od 37 stepeni °C je bila aritmetička sredina svih mjerenja koje je obavio. On je tada utvrdio još jednu granicu, odnosno temperaturu nakon koje se smatra da osoba ima groznicu i postavio ju je na 38 stepeni °C.
Međutim, nova studija, u kojoj su analizirani podaci o tjelesnoj temperaturi više od 126.000 osoba između 2008. i 2017. godine, dovela je u pitanje ovu, 150 godina staru, vrijednost. Istraživanje je otkrilo da je prosječna temperatura ljudskog tijela 36,6 stepeni °C, što predstavlja značajno odstupanje od ranijeg standarda.
Na očitavanje tjelesne temperature može uticati nekoliko faktora.
Zašto postoji ova razlika je veliko pitanje i da li to ima bilo kakve implikacije za dijagnostikovanje infekcija i njihovo liječenje? Dio istraživača smatra da se razlika može pripisati neskladu u mjerenju između metoda koje je koristio dr Vunderlih i savremene medicinske prakse. Na primjer, poznato je da je dr Vunderlih koristio termometre dužine stopala ispod pazuha da bi izmjerio temperaturu, što može dati drugačije rezultate u poređenju sa današnjim, modernim načinima mjerenja tjelesne temperature.
Pored toga, na očitavanje tjelesne temperature takođe može uticati nekoliko faktora, kao što su lokacija mjerenja, doba dana, uslovi okoline i nedavna konzumacija hrane ili pića. Čak, tačnost očitavanja temperature može varirati od termometra do termometra, u zavisnosti od njihove kalibracije. Sve to može uticati na razlike u ovim mjerenjima i mnogi naučnici upravo njih smatraju odgovornim.
Postajemo li zaista hladniji
Nasuprot tome, neki stručnjaci tvrde da su ljudi zaista postali hladniji u posljednjih vijek i po. Postoji studija o tjelesnoj temperaturi koja tvrdi da napredak u zdravstvenoj zaštiti i ukupnom zdravlju je doprinio ovom trendu. Poboljšano liječenje infekcija, poboljšana stomatološka njega i razvoj ljekova kao što su statini i nesteroidni antiinflamatorni ljekovi su možda smanjili učestalost zapaljenja niskog stepena, a zatim snizili prosječnu temperaturu. Kako god bilo, naučnici se slažu da 37 stepeni °C više ne treba smatrati standardom za temperaturu ljudskog tijela.
