Sve politike i aktivnosti koje se sprovode na bilo kom nivou bolje su, kvalitetnije i sveobuhvatnije ako su u njih uključene i žene i muškarci, kazao je predsjednik Skupštine, Ivan Brajović.

On je, na jučerašnjoj sjednici Ženskog parlamenta, rekao da se na taj način, kroz različite perspektive, dolazi do najboljih i dugoročno održivih rješenja.

-Uvjeren sam da je svaka politika i svaka aktivnost koja se sprovodi na bilo kom nivou bolja, kvalitetnija i sveobuhvatnija ako su u nju uključene i žene i muškarci – naglasio je Brajović.

On je naveo da vrijednost indeksa rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori iznosi 55, za razliku od prosjeka Evropske unije (EU) koji iznosi 67,4 od mogućih 100 poena.

-Ako uzmemo u obzir da se kroz indeks prati napredak u prevazilaženju nejednakosti u šest važnih oblasti – rad, novac, znanje, vrijeme, moć i zdravlje, jasno je šta je naš zadatak – poručio je Brajović.

Prema njegovim riječima, stvaranjem društva u kojem su žene ostvarene, imaju jednak pristup zdravstvenim i socijalnim servisima, znanju i pozicijama gdje se donose odluke, u potpunosti će biti iskorišćeni razvojni potencijali cjelokupnog drušva.

-Imamo važnu ulogu da donosimo zakone i ostale akte koji će uticati na stvaranje ambijenta u kojem će žene i muškarci imati jednake prilike za političku participaciju, učešće na tržištu rada i zaštitu radnih prava, adekvatnu socijalnu i zdravstvenu zaštitu i u kojem neće biti bilo kakve diskriminacije po osnovu pola – naveo je Brajović.

Kako je kazao, u odnosu na period od prije 13 godina u normativnom smislu urađeno je dosta.

Brajović je naveo da je, osim ratifikovanja međunarodnih dokumenata iz te oblasti, Crna Gora usvojila i niz drugih zakona važnih za ravnopravnost polova, kao što je Zakon o zabrani diskriminacije, o izboru odbornika i poslanika, o radu, o zaštiti od nasilja u porodici.

Kako je dodao, Tivat je dobar primjer svima da je procenat zastupljenosti žena potrebno konstantno uvećavati.

Predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica kazala je da je unapređenje položaja i zaštita prava žrtava svih oblika rodno zasnovanog nasilja cilj čije ispunjenje mora da garantuje crnogorsko sudstvo.

Izuzetno je značajno, kako je istakla, omogućavanje besplatne pravne pomoći ženama i djevojčicama u sudskim postupcima, a naročito u krivičnim postupcima, zbog krivičnih djela trgovina ljudima, nasilje u porodici i seksualno nasilje, ali i svim ženama u postupcima za razvod braka.

Na tom planu, kako je dodala Medenica, preduzimaju više aktivnosti radi osnaživanja kapaciteta službe za podršku žrtvavama i potencijalnim žrtavama, kako bi bile bolje informisane, ali i znale da imaju pravo na besplatnu pravnu pomoć.

Ona je rekla da je sudstvo grana vlasti u kojoj su dominantno izražene žene, kako u strukturi donosilaca odluka, tako i u administraciji.

-Nadam se da će naš svijetli primjer podstaći sve subjekte u našem društvu, a naročito činioce privrednog sektora da omoguće veće učešće žena – kazala je Medenica.

Medenica je navela da je crnogorska težnja za jednakim pravima foramlno počela prije 74 godine kada su žene po ustavu postale ravnopravne sa muškarcima u svim područjima državnog, privrednog i društveno – političkog života.

Medenca je rekla da primjena savremenog nacionalnog zakonodavstva, odnosno Zakona o rodnoj ravnopravnosti, podrazumijeva širu definiciju rodne ravnopravnosti od one koju je predviđao raniji crnogorski ustav.

Ona, kako je objasnila, podrazumijeva ravnopravno učešće žena i muškaraca u svim oblastima javnog i privatnog sektora, jednak položaj i mogućnosti za ostvarivanje svih prava i sloboda i korišćenje ličnih prava i sposobnosti za razvoj drušva, kao i ostvarivanje jednake koristi od rezultata rada.

Zamjenica Zaštitnika za prava djece, mladih i socijalno staranje Snežana Mijušković kazala je da je nacionalno zakonodavstvo Crne Gore u značajnoj mjeri usklađeno sa dokumentima donijetim u okviru sistema Ujedinjenih nacija, EU i Savjeta Evrope kojima se uređuje rodna ravnopravnost i podstiče primjena principa jednakog tretmana za žene i muškarce.

Kako je navela, nesporna je činjenica da je u crnogorskom društvu ostvaren veći stepen osviješćenosti o pitanju rodne ravnopravosti, od donošenja Zakona o rodnoj ravnopravnosti.

Mijušković je podsjetila da se institucija Zaštinika još od 2013. godine zalaže za model u kojem će se u svakoj grupi od tri kandidata naći jedna žena.

Ona je naglasila da je neophodno da se poboljša položaj žena i u pogledu njihovog statusa na tržištu rada, odnosno prava i obaveza na radu i u vezi sa radom, zatim zaštite na radu, zaštite materinstva, olakšica majkama koje se staraju o djeci sa posebnim razvojnim potrebama.

Mijušković je kazala da ohrabruje činjenica da je iz godine u godinu sve veći broj prijavljenih slučajeva nasilja u porodici, što nužno ne mora da znači da je nasilje u porastu, već da je povećana svijesti o toj temi usljed brojnih kampanja i održanih radionica.

Podijeli

O Autoru

Milanka Ćorović

Novinarka, kolumnistkinja, portparolka udruženja preduzetnica Crne Gore i urednica portala Preduzetnica.me, rođena Podgoričanka, bira teme i piše članke koji nas podsjećaju da su "istinske vrijednosti isključivo one koje odgovorno i marljivo gajimo u sebi“ i da je kontinuirani rad "najveća životna investicija“. Vječita zaljubljenica u prirodu, pisanu, a i datu riječ.

Ostavite Komentar

*Ukoliko ste pravilno upisali komentar dobićete potvrdu da je isti primljen za administriranje. Portal Preduzetnica.me zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima ne odražavaju stavove redakcije Portala Preduzetnica.me.