Vrlo veliki broj ljudi ne umije da se smije. Uostalom, nema šta tu da se „umije“. To je dar i ne da se naučiti. Naučićeš jedino ako sebe prevaspitaš, ako se razviješ na bolje i savladaš ružne instinkte svog karaktera.

Za smih je pre svega potrebna iskrenost, a zar ima iskrenosti kod ljudi? Za smijeh je potrebna nezlobivost, a ljudi se najčešće smiju pakosno! Iskren i nezlobiv smijh znači veselost, a zar ima kod ljudi u današnje vrijeme veselosti, i umiju li ljudi da budu veseli?

Veselost čovjekova je najvidnija crta njegova, koja ga najviše odaje. Jedan karakter dugo ne možete da upoznate, ali čim se čovjek nasmije bar jednom sasvim iskreno, pokazaće vam se čitav karakter odmah kao na dlanu.

Samo čovjek vrlo visokog i vrlo srećnog razvitka umij da bude veseo, i da zarazi druge, to jest, neodoljivo i dobrodušno veseo. Ne govorim o njegovom umnom razvitku, nego o karakteru, o cijelom čovjeku.

Na taj način, ako želite da prozrete čovjeka i da upoznate njegovu dušu, ne posmatrajte ga kako ćuti ili kako govori ili kako plače, nego bolje da ga pogledate kad se smije. Ako se dobro smije, znajte da je dobar čovjek.

Ovu dugačku tiradu o smjehu zabilježio sam ovdje hotimično, i na štetu pričanja, pošto je smatram kao jedno od mojih najozbiljnijih saznanja o životu.

Fjodor Dostojevski

Podijeli

O Autoru

Marina Radonjić

Marina Radonjić je 42-godišnji akademik turizma iz Podgorice. Posjeduje 20 godina radnog iskustava iz oblasti turizma, prodaje i konsaltiga u radu sa nekretninama, marketing-a i event management-a. Trenutno radi kao copywriter za lokalne i inostrane platforme. Veliki je ljubitelj, planinarenja, putovanja i pilatesa.

Ostavite Komentar

*pročitajte pravila komentarisanja