„Ljubav i glad vladaju svijetom“ – utvrdili su mnogi. Ali svijet bježi od gladnih, goni zaljubljene. I sve se na kraju svede na mjeru i goli interes – moglo bi se dodati.

Malo je neobično da u trećem milenijumu isčitavamo šekspirovu komediju „Ukroćena zloća“ i konstatujemo da nismo mnogo poodmakli od tog vremena. Bila su to vremena slična ovim danas!? Pretpostavimo da bi trebalo da ispričamo zaplet nekome ko ne zna ništa o toj komediji i pretpostavimo da našem čitaocu ne kažemo ništa o Katarininom liku. Kakav bi samo bio doživljaj i slika zapleta? Impresionistička priča!

I gdje smo tu? I dalje tragamo za idejnim rješenjima i ciljevima žena, unapređenjem ženskih prava u smislu ženskog mjesta u društvu, ženskim „stradanjem“, neshvatanja i potlačenosti od muškog , i neravnopravnosti u životu, ovom svakidašnjem.

Šekspir to genijalno prezentuje krajnim konzumentima. Sama komedija je komunikacija. Još ako joj se doda pridjev koji termin pretvara u sintagmu „specifična komunikacija“. Zaključujemo da je komunikacija ipak nešto specifično u cijeloj priči. Svi se i te kako razumiju.  Tako da komediju „Ukroćena zloća“ možemo smatrati, vidom komunikacije a ne komunikacijska finesa. Jer osjeća se i uviđa govor o razlikama, zvucima i šumovima, glasovima, melodičnosti. I ta komunikacija je osobeno smiješna i komično (tužna), otkriva nam realnu sliku shvatanja elita i njihov mentalni skop, a nada sve komedija je sa „hepi-endom.“

Tema komedije muška zaljubljenost i njihova moć. Lirizam iskazan u njoj nije ono što čini ovu priču konačnom. Šekspir s pronicljivošću genija ide potupo drugim putem ulazeći u drugu dimenziju. Melodičnost i muzikalnost ovladavaju komedijom i daje prostor i moć lažima i obmanama svjetskih razmjera. Petručio, plemić iz Verone da bi zadobio ljubav i ruku Katarine koja se smatra zlom djevojkom sa velikim jezikom, prgavom  i čudnom naravi. Plemić priča bajke Katarini, samo da bi postala njegova žena. A iza svega toga stoje skrivene krajnje namjere i to da bi zadovoljio svoje želje i nadmašio izazove i bio smatran  najvještijim ženskim ukrotiteljem.

PETRUČIO: „Zašto sam došao ako ne zbog toga.

Misliš da mi malo buke plaši uši?

Zar nisam slušao i lavova rik?

Zar nisam slušao more kad, nadošlo 

Od vjetrova, bijesni kao razjareni,  

Zapenušeni, znojav divlji vepar?

Nisam li čuo velike topove

Na bojištu, ili grmljavinu

Artilerelije neba, il’  u boju

Uzbune, nisak konja, trube zvuk?

A vi mi pričate o jeziku žene

Čiji prasak nije ni upola jak

K’o prasak kestena u seljačkoj vatri.

Koješta, plašite dečka strašilima.”

Tako da Kata postaje čuvena Grizelda koja je uzor strpljivosti. Odana i pokorna žena. koja je spremna na besprekorno popuštanje svom suprugu. Tu se čak i otkriva Petručievo ponašanje koje postaje identično Katarininom (prije braka).

Dok mladi Lućenco, sin starog plemića, na jedan prefinjeniji način prilazi Bjanki, Katarininoj sestri. U ulozi njenog učitelja.

LUĆENCO: Da li vam koristi gospođice, ono čemu vas učim?

BJANKA: Čemu me učite, učitelju? Prvo recite mi to?

LUĆENCO: Učim vas ono što je najvažnije: Vještini ljubavi.

Svoju draganu pridobija igrom riječi i tananim popuštanjem i slatkorječivim povlašćenjima. Sve to godi mladoj Bjanki. Strasti i emocije su izražajno lirične, osobene, i lukavo skrivene. Misli se na laži i dosjetke oko jemstva i prosidbe Bjankine …

Kraj komedije čine riječi o ženi, i njenoj pokornosti svom mužu. Sam hepiend komedije je ako se  posmatra iz muškog ugla,  i ako se uzmu u obzir cjelokupna Šekspirova djela sa tragičnim krajem. Posmatrano sa ženskog aspekta, riječi su suvišne; jer gubi se individualnost i sloboda, čemu teži svako živo biće. I kako sama Kata kaže:“Za dokaz moje pokornosti, ako on hoće, moja ruka će i tako.“ Na šta slijede komentari prisutnih:“Veliku si zloću ukrotio lako.“  „I čudo je da je ukroćena tako.“

Kada bismo čitali komediju bez pauza, neskraćenu i neprekinutu, naišli bi smo na mnogo što-šta što bi nas očaralo, dirnula i zasmijalo pored same priče.

Podijeli

O Autoru

Edita Dautović

Edita Dautović je vlasnica Agencije za nekretnine „Millennium” u Podgorici i predsjednica Udruženja preduzetnica Crne Gore. Jedna je od osnivačica Balkanskog udruženja žena u zanatima, od 2014. godine i predsjednica iste, promoterka je socijalnog preduzeća i ambasadorka ženskog preduzetništva Crne Gore u inostranstvu.

Ostavite Komentar

*pročitajte pravila komentarisanja