U Srbiji se danas obilježava nacionalni Dan sjećanja na žrtve femicida. Odluku je 2017. godine donijela Vlada Republike Srbije, na inicijativu mreže Žene protiv nasilja, koju je potpisima podržalo 8.000 građanki i građana iz 25 gradova Srbije. Povod za ovu inicijativu bili su zločini počinjeni 2015. godine, kada je od 16. do 18. maja, 7 žena ubijeno  od strane supruga i članova porodice u Velikoj Plani, Kanjiži, Čačku i Beogradu.

Podaci mreže Žene protiv nasilja o ubistvima žena u Srbiji prema informacijama objavljenim u novinskim člancima:

Srbija

 

2018

 

2017 2016 2015 2014 2013 2012 2011 2010
Broj ubistava 30 26 33 35 27 43 32 29 26

 

Prema informacijama organizacije „Fem plac“, Ženskog istraživačkog centra za edukaciju i komunikaciju i Kuće rodnih znanja i politika, u Srbiji je u 2019. godini ubijeno 28 žena. Od početka ove godine ubijeno je 10, od čega samo u poslednjih nedelju dana pet. Takođe, rečeno je da u Srbiji i dalje nema javno dostupnih statističkih podataka o rasprostranjenosti femicida, a istraživanja pokazuju da izvršenju ubistva najčešće prethodi nasilje u porodici ili partnerskom odnosu, koje se od strane nadležnih institucija često ne prepoznaje kao rizično.

Preme Izvještaju Zaštitnika građana iz 2018. koji je kontrolisao postupanje institucija u 20 slučajeva nasilja nad ženama i djecom od kojih je jedan broj slučajeva okončan femicidom, zaposleni u institucijama najčešće propuštaju da:

  1. Proslijede informacije o prijavi nasilja drugim institucijama, čija je nadležnost da pruže zaštitu ženama i deci.
  2. Ne podnose krivične prijave ili zahtijeve za izricanje mjera zaštite, kada žene odbiju da podnesu prijavu, čak i kada su im na raspolaganju dokazi o fizičkom nasilju nad ženom ili djecom.
  3. Propuštaju da provjere u svakom slučaju prijave nasilja da li nasilnik posjeduje oružije.
  4. Propuštaju da procijene rizik od nasilja po život žene, ili to rade neadekvatno.
  5. Propuštaju da djecu tretiraju kao žrtve nasilja i preduzmu mjere zaštite, iako su djeca svjedoci nasilja nad majkama takođe žrtve nasilja.
  6. Propuštaju da naprave plan usluga i mjera zaštite i podrške za žrtve nasilja.
  7. Prekid veze tumače kao faktor koji doprinosi eliminaciji nasilja iako je napuštanje nasilnika faktor rizika od ponavljanja i intenziviranja nasilja prema žrtvi.
  8. Umanjuju nasilje imenujući ga „međusobnom svađom“, „poljuljanim međusobnim odnosima“, „narušenim porodičnim odnosima“, „verbalnim sukobima“, slijede lične utiske, stavove i predrasude zanemarujući podatke iz stručnog postupka i pravila službe nazivajući izvršioca nasilja, na primjer: „Mirnim momkom kome je stalo do supruge i porodice“ a s druge strane dovode u pitanje istinitost prijave koju je podnijela žrtva nasilja. Opravdavanje nasilnika i okrivljavanje žrtve i dalje postoji kao praksa zaposlenih u institutcijama.

Femicid, odnosno ubistvo žene samo zato što je žena, ne smije biti pojava za koju društvo ni u budućnosti neće imati sluha. Iako promjena odnosa prema ovoj vrsti ubistva, zahtijeva promjenu odnosa društva prema ženama uopšte, tako nešto se, uz kontinuirane napore i zalaganja, ipak čini mogućim i ostvarivim.

Prvo na šta s mora obratiti pažnja jeste vjerovanje ženi koja trpi nasilje, odnosno davanje mogućnosti da ona prijavi nasilnika, a da, pored straha od ponovnog napada istog, nema i osjećaj krivice baš zato što ga je prijavila. Ovdje društvo treba dvostruko da djeluje, prvo, da preduzme sve mjere u cilju zaštite žrtve, a zatim da obezbijedi uslove da, pored fizičke, žrtva osjeća i psihičku sigurnost, tako što će se u društvu kreirati atmosfera zaštite i podrške, kako bi se slučajevi femicida preduprijedili.

Cilj je, zapravo, da se slučajevi kao oni u 2015. ne ponove. Međutim, s obzirom na činjenicu da je u poslednjih nedelju dana ubijeno pet žena, čini se da, od tada, nismo baš daleko odmakli ka ovom cilju.

Uradimo nešto. Nemojmo da se i sljedećeg 18. maja pitamo: „Zašto one nisu sa nama?“.

 

Podijeli

O Autoru

Selma Hurić

Selma Hurić rođena 1984. godine u Prijepolju. Po vokaciji profesorica, po opredeljenju feministkinja, iz ljubavi kolumnistkinja. Borbu za ljudska prava smatra dužnošću, odgovornost prema prirodi i društvu imperativom postojanja. Vječito zaljubljena u prirodu, planinarenje i čitanje. Vjeruje da je mašta nadahnuće života.

Ostavite Komentar

*Ukoliko ste pravilno upisali komentar dobićete potvrdu da je isti primljen za administriranje. Portal Preduzetnica.me zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima ne odražavaju stavove redakcije Portala Preduzetnica.me.