Doc. dr Saša Stepanov, rođen 1967. godine u Beogradu. Osnovno i srednje obrazovanje završio je u Beogradu. Diplomirao je na Tehničkom fakultetu “Mihajlo Pupin”, a magistrirao na Fakultetu za poslovne i finansijske studije. Doktorske studije je završio na Fakultetu za primijenjeni menadžment, ekonomiju i finansije – MEF u Beogradu 2016. godine, odbranom disertacije na temu “Model kvaliteta usluga poslovnih sistema” i stekao zvanje Doktor ekonomskih nauka.

U zvanje docenta promovisan je na Univerzitetu Privredna Akademija Novi Sad 2017. godine, na katedri za proizvodni i uslužni menadžment.

Pored radnih obaveza na BAS Beogradska autobuska stanica a.d. Beograd, uz saglasnost menadžmenta, angažovan je u nastavu na fakultetima:

MEF – Fakultet za primijenjeni menadžment, ekonomiju i finansije, Beograd,

FAM – Fakultet za menadžment, Sremski Karlovci, iz oblasti menadžmenta (MSP i proizvodni i uslužni menadžment)

Oblasti njegovog naučnog interesovanja su: upravljanje proizvodnjom i pružanjem usluga; kontrolisanje, ispitivanje i preventivna kontrola kvaliteta; ključni indikator performansi proizvodnje i poslovno izvještavanje, kao i podizanje stepena radne bezbjednosti.

Bavi se naučno istraživačkim radom, aktuelnom problematikom kao i stalnim radom sa studentina, u cilju njihovog usavršavanja i obrazovanja. Objavio je više naučnih radova, monografija, knjiga i učestvovao u radu međunarodnih naučnih  skupova, kako u Srbiji tako i u inostranstvu.

„Inspiracija i izvor moje snage leži u mojoj porodici. Oni me svakodnevno podržavaju, za sve vrijeme trajanja ovog, meni tako važnog dijela života“

Kako vidite uticaj Korona virusa na svijet?

Svijet se mijenja iz korijena zbog pandemije virusa korona, koja je svijet, Evropu i Balkan stavila pred ozbiljne izazove čije će se posljedice vidjeti tek u narednom periodu, jer se ne može precizino reći koliko će trajati. Pandemija nas je primorala da usporimo ili da se zaustavimo, prvi put u ovom vijeku, ali s druge strane, istovremeno nas je ubrzala. Evo i zašto: ideje danas postaju rješenja brže nego ikad, jer smo shvatili da nemamo vremena za gubljenje.

Tačno je da ga nemamo ni kada nema pandemije i da možemo mnogo brže da reagujemo na promjene oko nas – ekonomske, tehnološke, ekološke – i nadam se da ćemo se toga sjetiti kad se sve ovo završi.

Pandemija korona virusa je razotkrila slabosti kratkovidog i hiper individualističkog društvenog sistema.

Naravno, svima je jasno da se protiv ovakve bolesti ne može boriti individualno, već samo društvo kao cjelina. Za to nije dovoljna samo dobro organizovana vlada, već iziskuje i ličnu odgovornost građana i osjećanje dužnosti da pomognu najbližima, da brinu ne samo o sopstvenoj već i o zaštiti drugih ljudi.

U kojoj mjeri je pomjerio društvenu svijest?

Covid – 19 je ostavio duboke posljedice na svim poljima, na društveno-ekonomskim i socijalnim, a prije svega na mentalno zdravlje ljudi.

Krize i izazovi su sastavni dio našeg života, a naročito biznisa. Proteklih 20 godina imali smo nekoliko većih kriza na svjetskom nivou.

2000. godine očekivali smo veliki internet sunovrat, ekonomska kriza u Americi 2007-2008. godine promijenila je tržište nekretnina, nafte i svjetske ekonomije.

Manje ili više, osjetili smo uticaj svega toga, ali nikada do sada nismo imali situaciju da smo svi u tome zajedno. Trenutno svi stojimo, tačnije sjedimo kod kuće, držimo dah dok se planeta Zemlja i dalje okreće.

Možda je ovo najbolja lekcija o prolaznosti i važnosti vremena koju ćemo dobiti. Pitanje je da li ćemo i koliko pametniji izaći iz ovoga.

Kakve posljedice Covid – 19 ostavlja na društvo?

Rano je za pravljenje ozbiljnih analiza, ali postoje ozbiljne naznake kako će se stvari odvijati kada pobijedimo koronu. Mi još ne živimo u svijetu poslije korone, virus je tu i proći će, još neko vrijeme do trenutka kada ćemo o njemu pričati u prošlom vremenu.

Sasvim je jasno da se ne može nastaviti i dalje na isti način. Moramo izvući pouku iz sadašnje pandemije. Pitanje je samo koju. Svi ćemo se složiti da ulazimo u nešto nepoznato.

Jedno je sigurno: kada ovo prođe, moraćemo da se vratimo borbi sa globalnim problemima – ekonomskim problemima, obračunu s terorizmom i mnogim drugim izazovima.

Ako nas je Covid 19 nešto naučio, onda je to istina da niko od nas nema sigurnu luku u koju može da se skloni kada naiđu ovakve nevolje.

Epidemija će osvijestiti ljude o zdravlju – da su virusi prisutni i opasni – koliko će osvijestiti društvo da prizna da je nakon pandemije korona virusa svijet u kome živimo potpuno promijenjen, kao i da je ključno pronaći kategorije kako bi se ovaj svijet na drugačiji način tumačio, jer postojećim ne možemo da objasnimo svijet, ovo je kapitalna promjena.

Kako sa većom nadom izaći iz situacije u kojoj smo se našli?

Ako provirimo preko sivog horizonta, ne samo da možda postoji način da izađemo iz oluje, mogli bismo i zgrabiti priliku da ponovo osmislimo ulogu nas, ne samo unutar nacija, već i među nacijama, i da ponovo potvrdimo primat naučnih činjenica.

Moramo biti trezveni i budni, izaći iz svojih zabluda, misliti za jedan korak u naprijed i raditi ono što nam prija.

Pogrešno je tumačiti ono što se vidi zatvorenih očiju, treba širom orvoriti oči i gledati dalje i dalje, u svjetliju budućnost. Ako napravimo ovako, a to, naravno, ostaje duboko u nama, sigurno, svijet bi mogao doživjeti renesansu duha kolektivnog djelovanja u opipljivoj, dugotrajnoj službi zajedničkog dobra zasnovanog radu, upornosti i na činjenicama.

Kako upravljati ličnim životnim izborima i izazovima preduzetništva u vremenu koje dolazi?

Vjerujem da početkom prošle godine niko nije mogao da zamisli razmjere promjena sa kojima se globalno suočavamo. Ono što je pandemija pokazala jeste u kojoj smo mjeri, zahvaljujući snalažljivosti i tehnologiji sposobni da se prilagodimo i u rekordnom roku reorganizujemo poslovanje i svakodnevicu, istovremeno vodeći računa kao nikada ranije o ljudskim životima.

Rješenje do kojeg tek treba doći i koje traži udruživanje snaga države i privatnog sektora jeste – kako iz pandemije izaći na način najsigurniji po javno zdravlje i ekonomiju.

Vanredno stanje izazvano korona virusom će proći. Krajnje je vrijeme da na osnovu našeg i svjetskog sagledavanja njegovih negativnih društvenih i ekonomskih posljedica iskoristimo to kao šansu za uvođenje nekog drugačijeg i funkcionalnijeg “vanrednog stanja” u društvu i ekonomiji. To treba učiniti definisanjem dugoročnog plana jer samo dobro definisana i dosljedno sprovedena strategija obezbjeđuje kontinuitet za dalji razvoj i dobre rezultate. Ako to uradimo postavićemo zdrave temelje za buduće poslovne uspjehe.

Poslije pandemije, biće neophodno nastaviti odgovorno vođenje i pronalaženje novih načina za prevazilaženje dugoročnih izazova, kao i pružanje podrške zajednici da izađemo iz nedaća sigurniji u pozitivan ishod promjena koje dolaze.

Kako će se cijela situacija odraziti na rad malih i srednjih preduzetničkih organizacija?

Mali i srednji privrednici žive u strahu od gubitka posla, klijenata i novca, iako Vlade tvrde da niko neće propasti zbog vanrednih mjera izazvanih korona virusom. Oni nijesu sigurni da li će uspjeti da ponovo pokrenu poslovanje i nadoknaditi izgubljeno poslije krize.

Svaka kriza, svjetskog ili ličnog nivoa, znači samo jedno – da stare metode više ne rade, ne donose dobre rezultate. To je pravo vrijeme za promjenu perspektive, za usvajanje novih vještina, za novi početak. Danas se svijet podijelio na one koji čekaju da sve prođe i da se vrate na “staro” i na one koji konvertuju novostečeno vrijeme u nove mogućnosti.

Razlika je samo u mentalnom sklopu i načinu razmišljanja. I upravo naši izbori definišu ko smo danas i ko ćemo biti sjutra. Izbor koga da slušamo, u šta da vjerujemo, čime da se svakodnevno hranimo.

Da li će žensko preduzetništvo to jest komanije “preživjeti”? Sa obzirom da nije postojala neka posebna podrška u regionu za žensko preduzetništvo?

Početak pandemije i uvođenje vanrednog stanja, označili su nagli prekid poslovanja u većini sektora u kojima rade žene i koje su u većini slučajeva i vlasnice (preduzetnice), a tu se radi o frizerskim i kozmetičkim salonima, računovodstvenim, knjigovodstvenim i revizorskim poslovima, zubarskim ordinacijama itd.

U toku ove pandemije uradili smo jedno zanimljivo istraživanje: na pitanje -Na koji im se način život promijenio od trenutka uvođenja vanrednog stanja, vremenskog ograničavanja radnog vremena, pridržavanju mjera u radu, većina ispitanica kaže da su se konačno naspavale, da im je prve dvije-tri nedelje boravka u kući izuzetno prijalo, da su i same imale potrebu da budu sa porodicom, da se presaberu, da ne pamte kada su poslednji put imale toliko vremena za djecu ili za kuću.

Nakon usmjeravanja pažnje na osnovno funkcionisanje u novim okolnostima, na uspostavljanja logistike u vezi sa dezinfekcijom i nabavkom tokom perioda od prve dvije-tri nedjelje, preduzetnice su počele ponovo da intenzivno brinu za svoje poslove. Na to ih je natjerala otežana finansijska situacija koja je izazvana gomilanjem troškova kod kuće i na poslu i izostankom prilika da se obezbijedi priliv sredstava na račun ili zarada.

Najteže pitanje za preduzetnice je kako da obezbijede likvidnost.One koje jesu likvidne, uglavnom se oslanjaju na svoju ušteđevinu. Pomoć drzave je izostala, kada ovo kažemo mislim na ne prepoznavanje “ženskog preduzetništva” i specifičnog problema koje ono nosi. Zabrinutost je velika i ostaviće traga ukoliko se ne osmisle dodatne olakšice.

Preduzetnice više vole da znaju činjenice, ma kakve one bile, nego da im se servira slika sreće za koju znaju da nije realna.

Nije ni sada kasno preduzeti nove specifične mjere za svaku vrstu pomoći. Savremena žena je, nevezano i za pandemiju i vandrednu situaciju, dosta opterećena i angažovana na više frontova. Sama činjenica da neko misli na nju može dati dodatni podstreh i činjenicu da smo ih se sjetili. Žena je uvijek bila veći borac od muškog dijela i ja znam da se one nikad neće predati, padale su i uvijek ustajale i to je ono što uliva nadu u to da će budućnost biti još naklonjenija ženskim preduzetničkim poduhvatima.

Na čemu gradite optimizam da će preduzetnici pronaći pravi put?

Pandemija COVID -19 je ozbiljan test spremnosti preduzetnika, kako kod nas tako i u svijetu i preispitivanje njihovih vještina da preuzmu ključnu ulogu u suočavanju sa ovim izazovima. Oni donose važne i teške odluke, i zato bi trebalo da im je dobrobit porodice i zajednice uvijek na prvom mjestu. Prilika za kreiranje budućnosti, mogućnost za ostvarivanje različitosti, za upošljavanje sopstvenog potencijala, za ubiranje profita, prilika za doprinos društvu i želja da se radi ono što se voli i u čemu se uživa je dovoljan motiv za pronalaženje pravog puta ka uspjehu.

Oni su svjesni da moraju sami sebe da motivišu jer uglavnom neće biti onih koji će ih vući naprijed. Ako odustanete na prvi znak nevolje, vaš posao će uvenuti. Dakle, prije nego što počnete, razmislite o tome da li imate rezoluciju da održite svoj posao u pravom smjeru bez obzira na sve prepreke na koje možete da naiđete.

Da bi našli pravi put, budite po prirodi optimisti i u svakom neuspjehu tražite nešto pozitivno, a neuspjeh tumačite kao novi izazov, kao šansu. Neuspjeh je dio procesa učenja u savremenim ekonomijama i on može poslužiti kako bi se naučilo sve što je neophodno da bi se u budućnosti ostvarili uspješni rezultati.

Preduzetnici treba da biraju da ne razmišljaju suviše o budućnosti, već da se svom snagom usmjere na sadašnji trenutak kada se posao budi. Tu pozitivnu energiju, oličenu u izrazu skoro mitskog samoohrabrenja usklikom “samo nek se radi, pa ćemo nekako”, oni pokušavaju da pretoče u dobro poslovanje. Iako nema racionalnog rješenja, nema ni mogućnosti za odustajanje.

Naš narod je naučio da samo svojim radom pronalazi pravi put ka uspjehu i zato je moj optimizam veliki, jer sam uvijek verovao da znaju šta žele.

Šta to razlikuje uspješne preduzetnike od neuspješnih?

Ljubav i želja da radite ono što volite, ono što je dobro, što vas tjera da idete dalje i da se trudite da živite život koji je ispunjen. Da upravljte svojim životom , a ne on vama.

Uspješni shvataju značaj snage svoga znanja, poslovnih i socijalnih vještina, a neuspješni su u stalnoj dilemi, brine ih ono što misle da znaju i plaše ih oni iz okruženja koji znaju više od njh.

Nekima prosto ide od ruke da ređaju male i velike pobjede, imaju uspješan tim ljudi oko sebe, pozitivni su i informisani. Drugima pak nikako da krene. Čini se kao da imaju iste šanse za uspjeh, ali da prosto nemaju sreće. Ili je ipak nešto drugo u pitanju?

Uspješni preduzetnici prihvataju promjene, neuspješni ih se plaše.

Uspješni preduzetnici pričaju i rade na idejama. Neuspješni govore o drugim ljudima i o njhovim greškama. Uspješni preduzetnici prihvataju odgovornost za svoje greške, jer mogućnost greške je samo kod onih koji stalno rade, dok neuspješni krive druge za svoje probleme.

Uspješni isijavaju radost, dijele informacije, čitaju i uče svakog dana, dok neuspješni zrače ljutnjom, čuvaju informacije za sebe, preuzimaju tuđe zasluge ili gledaju TV svakog dana.

Jedna od bitnih karakteristika uspješnog preduzetničkog ponašanja je upornost u ostvarivanju postavljenih ciljeva, upornost u tradu, spremnost da se radi više od drugih, da se pronalaze nova rješenja, oni su veoma uporni i ne dozvoljavaju da ih tekući problem i teškoće obeshrabre.

Uspješni preduzetnici se ne rađaju oni se stvaraju kroz spoj sopstvenih vještina, znanja, želje za uspjehom i ulaganjem u sebe.

Na čemu ste najponosniji kada je u pitanju Vaš rad i angažovanje na fakultetu?

Uživam radeći sa studentima. Učim svoje studente da uče ne samo za školu, nego i za život. Želim da osim znanja iz predmeta koji slušaju u život ponesu i nešto čega će da se sjete ako im “zatreba”. Trudim se da im prenesem znanje i ljubav prema svom budućem pozivu, da ih naučim da osim definicija znaju da iskažu svoja osjećanja, da iskažu svoje stavove, da probudim interesovanje i ljubav prema onom što će biti, da ih usmjerim, saslušam, razumijem.

Učiim ih da vjeruju da uvijek mogu više i bolje, da svakog dana treba da nauče nešto novo i da su ljubav i istina ono za šta treba da se bore i čemu treba da teže uvijek. Vjeruju mi. Oni uče od mene, a ja učim od njih. Ako student ne upamti bar jedan mali dio Vašeg predavanja, onda ste mu ukrali vrijeme. I  zato se mnogo trudim. U učionici sam se uvijek osjećao dobro i kao “svoj na svome”

A onda … posle nekoliko godina u nekoj ustnovi, preduzeću, priđe vam osoba sa pitanjem “Profesore da li me se sjećate … ja sam … , a onda svojim kolegama kaže: “Ovo je osoba koja je me učila da se borim, vjerujem u sebe i svaki dan naučim nešto novo.”… zar se ne treba u tom trenutku osećati ponosnim. Nisu vas zaboravili…

Kako sačuvati mlade?

Savremeno društvo je zahvaćeno dubokom krizom, mnogobrojnim konfliktima. Ovaj postojeći društveni milje stvara specifične izazove i iskušenja mladoj generaciji.

U svijesti mladih vlada misao neposrednog doživljaja umjesto planiranja budućnosti, a osnovni problem postaje jedno snažno osjećanje odsustva perspektive.

Životni uzori koji preovlađuju danas u našem društvu ne pripadaju više ni porodici ni školi, to su uzori iz žute štampe, sa televizije. “Heroje proizvodnje zamjenjuju heroji potrošnje”, televizijske zvijezde, pjevači, starlete, manekeni, “zabavljačka elita”…

Svi pogrešni koraci koji mladi čine danas, samo su posljedica onog prvog koraka, prvog izbora puta, koji je drugi izabrao umjesto njih.

A pravih putokaza danas za mlade ima. Zdrava porodica je mjesto gdje se gradi autoritet i odakle sve počinje. Ona je osnov i paradigma života. U njoj stičemo bazu, temelj za buduća iskustva.

Hrabrost, poštenje, dobročinstvo, odanost, mudrost, bolji svijet i bolji mi, su riječi kojima moramo vjerovati. 

Mi sami pravimo svoje izbore, i sami radimo na sebi, gradimo sebe, ali ako mi postanemo bolji ljudi, vođeni boljim idealima i težnjama, možda čak i poslužimo nekome kao primjer. Vođeni boljim idealima i težeći ka višim ciljevima možemo postati bolji ljudi i poput zvijezda koje se jedna po jedna pale na noćnom nebu, možemo obasjati i druge. Ideali i težnje se možda čine kao mala stvar, ali zaista mogu promijeniti mnogo.

Vaša poruka studentima?

Ne vjerujte u slučajnosti kad je uspjeh u pitanju. Okružite se dobrim i vrijednim ljudima koji cijene ono što je urađeno radi unapređivanja procesa i napretka struke.

Uz malo sreće, svako ko je sposoban, radan i zainteresovan biće veoma uspješan u oblasti u kojoj radi, imao on diplomu inžinjera, mastera ili doktora nauka..

Vaša vrijednost je u vašem znanju i snalažljivosti, a ne na papiru. Uostalom, živimo u vremenu preduzetnika. Praktično znanje i ideje su na cijeni.

Stoga, dragi studenti kolege, odlazite na fakultet da proširite svoja znanja, da ugrabite nove šanse, stvorite mrežu kontakta sa budućim kolegama i saradnicima. Posvetite se istinski svojim studijama i uživajte svaki dan u statusu studenta.

Kažu, oni koji su završili, da je ovo najljepše doba života.

Šta Vas pokreće? U čemu pronalazite snagu?

“Ako hoćete da budete uspješni u stvaranju života iz snova, morate vjerovati da ste sposobni da ga ostvarite. Morate vjerovati da imate sve što je potrebno, da ste sposobni da to izvedete. Morate vjerovati u sebe. Bez obzira na to da li to nazivate samopoštovanjem, samopouzdanošću, samouvjerenošću, to je duboko usađeno vjerovanje da imate ono što je potrebno – sposobnost, unutrašnje izvore i vještine da stvorite željene rezultate.”

Mali tvrdoglavi optimista u meni i dalje je uvjeren da nada i prilika postoje i usred neumoljive globalne humanitarne krize, koja će i dalje činiti štetu i koja bi mogla premašiti našu sposobnost da reagujemo.

Šta biste poručili našim čitaocima/čitateljkama?

Nikada ne odustajte od svojih snova, uživajte u svakom trenutku svog života jer je jedinstven i neponovljiv. Vjerujte u sebe i ne osvrćite se. Ljudi koji nas okružuju utiču na naš život svako na svoj način.

I oni koje smo izabrali, i oni koji su samo slučajni prolaznici u našem životu utiču na ono što radimo i kako se osjećamo –  neki svojom dobrotom, podrškom, ljubavlju, a neki i negativnim i manje lijepim stvarima. Na ove druge ne možemo da utičemo, ali možemo da radimo ono što mislimo da treba najbolje što možemo, da praštamo i idemo naprijed, da ne odustajemo od svojih snova.

I ne zaboravite: Znanje je nova svjetska valuta i glavni privredni i razvojni resurs 21. vijeka.

Ne dozvolite da vas zaobiđe.

“Veoma uspješni ljudi vide svijet iz potpuno drugačijeg ugla – kao mjesto gdje se dešavaju nevjerovatne stvari, gdje milijarde života mogu biti poboljšani, gdje nova tehnologija može da promijeni naš način života i gdje svjetski izvori mogu biti iskorišćeni tako da svi imamo najveću moguću korist. Vjeruj da je sve moguće i vjeruj da imaš svoju ulogu u stvaranju toga.”

Jooble oglasi za posao
Podijeli

O Autoru

Edita Dautović

Edita Dautović osnivačica, urednica i novinarka portala Preduzetnica.me. Rođena je 22.01.1978.godine u Prijepolju, živi i radi u Podgorici. Magistrica jemenadžmenta i preduzetništva. Posjeduje više od 15 godina radnog iskustva iz oblasti biznisa i preduzetništva, prodaje i konsaltinga u radu sa nekretninama, marketinga, event menadžementa i projekt manadžmenta. Predsjednica je Udruženja preduzetnica Crne Gore. Trenutno radi kao copywriter za određene platforme. Gaji veliku ljubav prema pisanoj riječi i putovanjima. Zalaže se za ljudska prava i žensko preduzetništvo. U slobodno vrijeme piše prozu i poeziju.

Ostavite Komentar

*pročitajte pravila komentarisanja