Romkinja Dženada Rizvanović iz Bijelog Polja,  zaposlena je u Kancelariji za Rome, koja funkcioniše pod okriljem Sekretarijata za lokalnu samoupravu. Ona je prva pripadnica romske populacije, koja je zaposlena u organu lokalne samouprave. To joj je, kako kaže, dalo šansu da se i dalje bori za svoja prava,  za jednakost sa drugima i protiv svih predrasuda, a sve u cilju što boljeg integrisanja Roma u društvu.

O čemu smo razgovarali sa njom, pročitajte u intervjuu koji slijedi…

Kako biste sebe predstavili i opisali ukratko?

Moje ime je Dženada Rizvanović, rođena  sam 5.12. 1990.god. u Bijelom Polju. Potičem iz porodice sa osmoro djece. Zahvaljujući pomoći i podršći naših roditelja, sva djeca iz moje porodice su završila osnovno obrazovanje, a nas troje srednju školu. Moja najmlađa sestra je studentkinja Instituta za strane jezike u Nikšiću. Godinama smo sa roditeljima živjeli u Njemačkoj, tako da odlično govorim njemački jezik, služim se i engleskim jezikom, govorim romski i crnogorski jezik. Udata sam, majka dvoje djece uzrasta od 2 i 4 godine.

Zaposlena sam u Kancelariji za Rome u okviru Odjeljenja za ljudska i manjinska prava, pri Sekretarijatu za lokalnu samoupravu Opštine Bijelo Polje.

Šta je značajno u vašem životu u ranom djetinstvu što bi posebno istakli?

Od ranog djetinstva sam osjećala nejednakost i netrpeljivost od strane mojih vršnjaka. To mi je bio motiv da izađem iz tih okvira, da se obrazujem i pokažem koliko vrijedim u društvu.

Uvjek sam maštala da uspijem u životu i da pomažem svom narodu. Moje radno mjesto u Opštini, odnosno u lokalnoj samoupravi, dalo mi je šansu da se i dalje borim za svoja prava,  protiv svih predrasuda, za jednakost sa drugima i svim vidovima pomoći, a sve u cilju što boljeg integrisanja Roma u društvu. U slobodno vrjeme volim da čitam kinjige.

Prva ste Romkinja koja je zaposlena na neodređeno vrijeme u Kancelariji za Rome. Kakvi su Vaši utisci?

Moji su utisci jako dobri,  dobro sam prihvaćena od strane mojih kolega, imam dobru saradnju sa drugim kancelarijama, javnim ustanovama i raznim organizacijama civilnog društva.

Koliko je urađeno tokom Vašeg rada u kancelariji za Rome?

Urađena je baza podataka svih Roma u Bijelom Polju, a kancelarija pruža pomoć oko popunjavanja zahtjeva, obrazaca i drugih podnesaka koji idu prema opštini ili drugim institucijama.

Zaposleni u Kancelariji prate sprovođenje mjera i aktivnosti iz Lokalnog akcionog plana za integraciju Roma.

Da li pratite neke projekte koje su posticajni za vaše sunarodnike?

Pratili smo realizaciju projekta Njemačke organizacije HELP, koji  se odnosio na zapošljavanje Romske populacije u Bijelom Polju. Kao zaposlena u kancelariji za Romska pitanja, bila sam kontakt osoba oko realizacije ovog projekta.

Koje su to ključne stvari na kojima radite?

Tri ključne stvari koje se odnose na Rome su prije svega pružanje pomoći Romima u vidu humanitarne pomoći u saradnji sa Crvenim krstom Bijelo Polje, zatim formiranje baza podataka Roma koji obuhvata popis novorođene djece, popis djece u školama, i popis svih  Roma u Bijelom Polju, ali i pružanja pomoći oko ostvarivanja njihovih prava i popunjavanja dokumentacije.

Da li smatrate da su Romkinje dovoljno zastupljene u političkom i društvenom životu Crne Gore?

Smatram da nijesu dovoljno zastupljene. Mi smo još uvijek diskriminsana i marginalizovana grupacija, pa naši ljudi često odlaze u druge zemlje, u potrazi za boljim životom. Brojne predrasude i stereotipi onemogućavaju pronalaženje posla. Iako je školovanje besplatno, drugi problemi proces obrazovanja stavljaju u drugi plan. Ipak, vjerujem da ćemo uz pomoć nevladinog sektora i drugih ustanova stvoriti kvalitetniji život za sve nas.

Da li postoji neki podsticaj za žene Romkinje, u bilo kom segmetu?

Postoji. Opština Bijelo Polje pruža podršku tako što finansira projekte za žensko preduzetništvo, gdje mogu učestvovati i predstavnice Roma. Takođe opština podržava i projekte NVO koji se bave pitanjima Roma.

Da li se Romska populacija bavi preduzetništvom?

Romi još uvijek nemaju realne uslove za bavljenje preduzetništvom, jer im nedostaje znanje i obrazovanje iz preduzetništva, ali i finansijska sredstva za započinjanje nekog posla, jer je većina  bez  prihoda i imovine. Bave  se poslovima, kao i svuda u Crnoj Gori što je prisutno među romskom populacijom, a tiče se reciklaže i otkupa sirovina (gvožđe, aluminijum, bakar), kao i raznim zanatskim poslovima kao što je popravka auta i sl. Pripadnice mlađe populacije žena obično završavaju obuke za frizerke, krojačice, preko projekata stranih i domaćih NVO.

Što se tiče položaja Roma, ima li pomaka u odnosu na ranije?

Pomaka ima, ali još mora da se radi na obrazovanju i edukaciji mladih Roma, jer samo obrazovani i edukovani mladi ljudi mogu da unaprijede svoj život. Nijesmo tretirani na pravi način i nezadovoljni smo položajem koji imamo. Želimo da imamo ista prava kao i drugi narodi koji žive ovdje. Hoćemo da se integrišemo u sve društvene tokove, da imamo otvorena vrata za sve poslove i da radimo u opštinskim i državnim institucijama, a ne samo u komunalnom preduzeću, ne samo da brišemo ulice i to preko programa javnih radova koji traju po dva, tri mjeseca i onda mladi Romi sjede kući ili prose. Mi radimo one poslove koje drugi neće da rade i koji su ispod ponosa i dostojanstva. Hoćemo život dostojan čovjeka 21. vijeka.

Od čega ne odustajete?

Ne odustajem od pomoći mojim sunarodnicima Romima u pravcu poboljšanja njihovog života, i svojim ličnim primjerom nastojim da im pokažem da svojim trudom i obrazovanjem mogu da uspiju.

Koliko je bilo teško pobijediti predrasude i diskriminaciju unutar svoje zajednice?

Bilo je teško, ali svojom voljom i težnjom za obrazovanjem kao i zasnjivanjem radnog odnosa, ja sam već postala prepoznatljiva u svojoj zajednici.

Sa kojim problemima se najčešće bore Romkinje još u najranijem peridu?

Pojedine Romkinje se susrijeću sa uskraćivanjem obrazovanja od strane svojih roditelja, rano ih udaju i samim tim nastaju problemi kroz čitav njihov život koji ih dalje prate. Mnoge od njih su prinuđene da prekinu čak i osnovno obrazovanje, a još manje njih se fakultetski obrazuje.

Smatrate li da su Romkinje sve osnaženije da se izbore za svoja prava?

Smatram da jesu, sada su mnoge Romkinje sve više osnažene jer su bolje  upoznate sa svojim pravima.  Svjesni smo da je diskriminacija prisutna, ali to ne može i ne smije biti razlog da odustanemo. Moramo da radimo na sebi i obrazujemo se.

Da li je rizično boriti se protiv dječjih ugovorenih brakova?

Ima takvih slučajeva, ali  su sve rjeđi, naročito u Bijelom Polju. 

U čemu vidite rješenje koji bi vodilo ka mnogo manjoj diskriminaciji pripadnica romske i egipćanske populacije?

Rješenje ovog  problema vidim u aktivnom radu na osposobljavanju Romkinja  kroz pokretanje kurseva opismenjavanja, domaćih radinosti, kurseva stranih jezika i brojnih drugih. Prije svega bih izdvojila pomoć starima licima, ženama žrtvama nasilja, samohranim majkama, pomoći u očuvanju reproduktivnog zdravlja Romkinja, zalaganja mladih za obrazovanje i uključivanje  u sve školske  aktivnosti.

Postoji li nešto što još uvijek nijeste ostvarili?

Kao i svi, tako i ja imam želje i planove, a jedna od njih je svakako da pomognem najbolje što mogu svojoj porodici, ali i svojoj zajednici u cilju što bolje integracije u društvo.

Šta poručujete našim čitateljkama?

Našim dragim čitateljkama bih poručila da smo i mi Romkinje dio društva, da smo ravnopravne sa drugima, i da zajedno možemo doprinijeti smanjenju društvenih predrasuda.

Jooble oglasi za posao
Podijeli

O Autoru

Edita Dautović

Edita Dautović osnivačica, urednica i novinarka portala Preduzetnica.me. Rođena je 22.01.1978.godine u Prijepolju, živi i radi u Podgorici. Magistrica jemenadžmenta i preduzetništva. Posjeduje više od 15 godina radnog iskustva iz oblasti biznisa i preduzetništva, prodaje i konsaltinga u radu sa nekretninama, marketinga, event menadžementa i projekt manadžmenta. Predsjednica je Udruženja preduzetnica Crne Gore. Trenutno radi kao copywriter za određene platforme. Gaji veliku ljubav prema pisanoj riječi i putovanjima. Zalaže se za ljudska prava i žensko preduzetništvo. U slobodno vrijeme piše prozu i poeziju.

Ostavite Komentar

*pročitajte pravila komentarisanja