SWOT analiza je krajnje efikasan alat za razumijevanje i donošenje odluka u najrazličitijim situacijama u radu kompanije ili organizacije.

Ona predstavlja skraćenicu od četiri engleske riječi:

 Strengths – Snage

 Weaknesses – Slabosti

Opportunities – Mogućnosti (šanse, prilike)

Threats – prijetnje (opasnosti)

Tvorac SWOT analize je A. S. Humphrey1. On je bio izuzetan poslovni čovjek, radio u nekoliko najpoznatijijh kompanija u svijetu, kao i na univerzitetima Stanford i Ilinois, a do smrti je bio direktor Evropskog programa u Asocijaciji profesionalnih konsultanata u SAD-eu.

SWOT analiza je dobila takav naziv jer je njena osnovna ideja da omogući razvojno ponašanje. SWOT analiza omogućava prepoznavanje pozitivnih i negativnih faktora i daje mogućnost da se na njih blagovremeno utiče. Tačnije, SWOT analiza omogućava da se utvrdi gdje se u sadašnjoj situaciji organizacija nalazi, koje su joj glavne prednosti i slabosti i kakve su joj šanse i koje su prepreke da se stigne do planiranih ciljeva u budućnosti.

 SWOT analiza je analitički okvir menadžmenta za dobijanje relevantnih informacija organizacije o samoj sebi i o okolini u kojoj djeluje sada i u budućnosti sa svrhom utvrđivanja strateških prilika i prijetnji u okolini i sopstvenih strateških snaga i slabosti. Ona omogućava menadžmentu da razvije strategiju na temelju relevantnih informacija o organizaciji i okolini.

SWOT analiza se zasniva na pretpostavci da će organizacija postići najveći strateški uspjeh maksimiziranjem sopstvenih snaga i prilika u okolini uz istovremeno minimiziranje prijetnji i slabosti, odnosno najboljom upotrebom unutrašnjih snaga u korišćenju mogućnosti iz okoline. Bitna pretpostavka je analiza saglasnosti unutrašnjih i spoljašnjih faktora, odnosno utvrđivanje njihovih implikacija na strategiju. Zapravo, unutrašnje snage i slabosti treba posmatrati u kontekstu spoljašnjih mogućnosti i prijetnji i obrnuto.

Osim SWOT analize postoji i takozvana PEST analiza. Ona je akronim za Političke, Ekonomske, Socijalne i Tehnološke faktore koji mogu da utiču na planiranje i rad orga-nizacije. SWOT analiza procjenjuje samu organizaciju, dok PEST analiza procjenjuje tržište. SWOT analiza jeste alat za procjenu organizacije da bi se odredile njene snage, slabosti, prilike i prijetnje. Ovakva analiza se obično radi u “brejnstorming” sesijama. Kada su sve snage, slabosti, prilike i prijetnje identifikovane, sledeći korak je kako da se: maksimiziraju snage, minimiziraju slabosti, iskoriste prilike i izbjegnu prijetnje, ili da se smanji njihov uticaj. Postavlja se pitanje zašto je SWOT analiza važna? Odgovor je zato što omogućava organizaciji da preispita i sebe i svoje okruženje u cilju razumijevanja prošlih i sadašnjih uspjeha i neuspjeha, a u namjeri da se pozicionira za dalji napredak.

Takođe, važno je postaviti i pitanje kada treba primjenjivati SWOT analizu? Postoje dvije generalne situacije kada se ona primjenjuje. Prva je pri promjeni rukovodstva. Kada se mijenja rukovodeći tim organizacije, bilo izvršni bilo upravljački, SWOT analizom se obezbjeđuje kontinuitet sa prethodnim godinama i svim ranijim uspjesima. Drugi slučaj, kada se obavezno mora pribjeći SWOT analizi je period stagnacije u radu i napretku organizacije.

Kada uspjeh u radu stagnira (smanjeno prisustvovanje na radu, nedostatak ideja, smanjen osjećaj zajednice…) rukovodstvo treba da uradi SWOT analizu kao izvjesnu vrstu inventara o tome šta se radi dobro, a šta ne, odnosno šta treba zadržati i razvijati, a šta mijenjati ili odbaciti u radu.

Ključni elementi za kvalitetnu (jaku i pouzdanu) SWOT analizu su:

Učešće – analiza treba da uključi što je moguće više ljudi. Neophodno je da svi rukovodioci učestvuju u pripremi i obavljanju analize. Nerukovodeći kadar je, takođe od kritičnog značaja pošto i oni treba da daju drugačije i nove poglede na situaciju u organizaciji.

Brejnstorm – analiza treba da počne brejnstorm sesijom gdje svi uključeni treba da kažu šta god hoće bez trenutnog odgovora ili kritike. Biće vremena za to kasnije.

Temeljnost – analiza treba da bude temeljna što je više moguće tako da svi aspekti rada organizacije, kao i okruženje u kome ona postoji budu uzeti u obzir i detaljno razmotreni.

Nastavak (follow-up) – analiza treba da krene sa brejnstorm sesijom, zatim da pređe na diskusiju, pa na detaljan plan akcije. Diskusija treba da se fokusira na ono što je iznjeto na brejnstorm sesiji i da kulminira idejama kako da se organizacija unaprijedi. Ove ideje treba da budu dokumentovane u obliku plana akcije.

Primjena SWOT analize

 SWOT analiza se obično koristi kao dio strateškog planiranja i fokusira se na:

 – Interne snage

– Interne slabosti

 – Mogućnosti u spoljašnjem okruženju

 – Pretnje u spoljašnjem okruženju.

SWOT analiza pomaže menadžmentu da otkrije sledeće:

 – Šta kompanija (ustanova, organizacija) radi bolje od konkurenata

–  Šta konkurenti rade bolje nego organizacija

– Da li se postojeće mogućnosti koriste na najbolji način

– Kako organizacija treba da reaguje na promjene u spoljašnjem okruženju.

Nema svrhe da se SWOT analiza obavlja ako na osnovu nje ne uslijedi akcija. Ona treba da bude više od obične liste identifikovanih faktora – to je analitička tehnika za podršku donošenju strateških odluka i treba da bude praćena odgovarajućom akcijom. Strategija treba da se formira na osnovu snaga i mogućnosti.

Izvor: projects.tempus.ac.rs/

Podijeli

O Autoru

Milanka Ćorović

Novinarka, kolumnistkinja, portparolka udruženja preduzetnica Crne Gore i urednica portala preduzetnica.me, rođena Podgoričanka, bira teme i piše članke koji nas podsjećaju da su ,,istinske vrijednosti isključivo one koje odgovorno i marljivo gajimo u sebi“ i da je kontinuirani rad ,,najveća životna investicija“. Vječita zaljubljenica u prirodu, pisanu, a i datu riječ.

Ostavite Komentar

*Ukoliko ste pravilno upisali komentar dobićete potvrdu da je isti primljen za administriranje. Portal Preduzetnica.me zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima ne odražavaju stavove redakcije Portala Preduzetnica.me.