Oni koji tek kreću u svijet sopstvenog biznisa, a imaju određena iskustva u internet poslovima, nažalost imaju i veliki broj pogrešnih pretpostavki kako to u praksi funkcioniše.

Osnovna zabluda većine njih je da postoji posebni pravni okvir, specijalno namijenjen njima – jer oni “rade nešto na Internetu”.

Nigdje na svijetu ne postoji posebno oflajn i onlajn pravo. Zakoni podjednako važe za sve, a to što se neki poslovi obavljaju samo ili uglavnom preko Interneta, ne znači da mogu da se ignorišu osnovne stvari u poslovanju: registrovanje firme, knjigovodstvo, poreske prijave… Tačno je, postoje i zakoni koji olakšavaju neke poslove koji su vezani za Internet.

 

Privredno društvo ili preduzetnik?

Da li da budem privredno društvo ili preduzetnik – prvo je što se pitaju početnici. Osnovna razlika između ova dva pravna poslovna oblika je što preduzetnik ima status fizičkog lica i za sve obaveze iz poslovanja odgovara cjelokupnom sopstvenom imovinom. Nasuprot tome, privredno društvo ima status pravnog lica, tako da na primjer DOO odgovara samo imovinom firme u granicama uloženih početnih sredstava.  

I privredna društva i preduzetnici imaju registrovanu pretežnu djelatnost, ali mogu da obavljaju i sve druge djelatnosti koje nijesu zakonom zabranjene, to jest za koje zakonima nijesu propisani neki posebni uslovi poslovanja i registrovanja. U praksi to znači da ako se registruješ za, na primjer, računarsko programiranje, ništa te ne sprečava da se baviš i odnosima s javnošću. Međutim, ne možeš da se baviš i djelatnostima turističkih agencija, bez obzira na to što bi da to radiš “samo preko Interneta”, jer je za to potrebna posebna registracija i ispunjavanje posebnih uslova.

Realni identitet i internet identitet

Razmotrimo primjer jedne internet prodavnice. Šta je najbitnije prilikom onlajn kupovine? Vjerovatno je potencijalnim kupcima najbitnije uvjerenje da je taj prodavac na Internetu realno postojeća firma ili osoba, a ne izmišljeni internet subjekat namjenski kreiran za internet prevare. Povjerenje između kupca i prodavca na Internetu gradi se i kroz mogućnost da se vjerodostojnost prodavca lako provjerava. Virtuelne internet prodavnice koje imaju istaknute kompletne kontakt i registracione podatke (adresa sjedišta, telefoni, naziv firme…), svakako ulivaju više povjerenja od onih koje možete da kontaktirate samo putem adrese e-pošte na nekom od besplatnih globalnih servisa e-pošte ili nekog broja mobilnog telefona.

Na Internetu je veoma bitna reputacija, jer se teško stiče, a lako narušava. Želite da kupci vjeruju i kupuju u vašoj onlajn prodavnici? Onda im ne otežavajte put do povjerenja. Ne koristite razne opcije za namjerno sakrivanje podataka o registrantu naziva svog internet domena. Ne zaboravite i da pravovremeno zauzmete željeni naziv na profilima i stranicama na društvenim mrežama. Ali ne zaboravite i da se internet identitet, ipak, prvenstveno gradi na sopstvenom sajtu, na sopstvenom internet domenu, jer ste samo tako gazda svog internet prisustva.

Pogodnosti za internet poslove sa inostranstvom

Zvuči pomalo nevjerovatno, ali i domaće zakonodavstvo predviđa i neke olakšice za poslove koji se obavljaju elektronskim putem, to jest preko Interneta. Naime, Zakon o porezu na dodatu vrijednost predviđa mogućnost da se za određenu vrstu usluga, među kojima su i usluge izvršene elektronskim putem, ako klijent ima sjedište u inostranstvu, ne zaračunava PDV.

U Pravilniku o utvrđivanju usluga pruženih elektronskim putem propisano je koje vrste usluga se smatraju uslugama pruženim elektronskim putem. U njih spadaju isporuka i održavanje veb strana, isporuka programa i njihovo ažuriranje, daljinsko održavanje programa i računarske opreme, isporuka slika, tekstova i informacija i omogućavanje pristupa bazama podataka, isporuka audio i video zapisa i igara, isporuka emisija i događaja u toku ili nakon snimanja, kao i usluge iz oblasti učenja na daljinu. Za sve ove usluge ne zaračunava se PDV, ako je klijent iz inostranstva, a na račun se stavlja napomena o odredbi Zakona na osnovu koje nije obračunat PDV.

Nabrojane usluge smatraju se uslugama pruženim elektronskim putem, ako su pružene uz korišćenje sredstava elektronske komunikacije (isporuka slika, tekstova, informacija, filmova, muzike… putem Interneta). Međutim, ako sa klijentom samo komunicirate putem elektronske pošte radi dogovora oko obima neke usluge, njene cijene ili rokova, to ne znači da je takva usluga i pružena elektronskim putem.

Prenosimo: Lazar Bošković, marketing, PR i internet konsultant

Podijeli

O Autoru

Milanka Ćorović

Novinarka, kolumnistkinja, portparolka udruženja preduzetnica Crne Gore i urednica portala preduzetnica.me, rođena Podgoričanka, bira teme i piše članke koji nas podsjećaju da su ,,istinske vrijednosti isključivo one koje odgovorno i marljivo gajimo u sebi“ i da je kontinuirani rad ,,najveća životna investicija“. Vječita zaljubljenica u prirodu, pisanu, a i datu riječ.

Ostavite Komentar

*Ukoliko ste pravilno upisali komentar dobićete potvrdu da je isti primljen za administriranje. Portal Preduzetnica.me zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima ne odražavaju stavove redakcije Portala Preduzetnica.me.