U vremenu u kojem više nego ikada vladaju pravila tržišta, konkurencije, ali i rodno određenih uloga, izazovi koje biznis postavlja pred svaku preduzetnicu su često „ispiti“, na kojima ona testira svoju poslovnu zrelost i rodnu osviješćenost. Istina je, zapravo, da se žene, počevši od same odluke da započnu sopstveni biznis, preko upuštanja u isti, suočavaju sa brojnim, svakodnevnim izazovima i problemima, za čije je prevazilaženje neophodan individualni, ali itekako i društveni angažman svih učesnika u ekonomskoj i društvenoj stvarnosti jedne zemlje.

  1. Društvena percepcija preduzetnica. Činjenica je da se u poslovnom svijetu ne nalazi jednak broj žena koje vode sopstveni biznis u odnosu na muškarce. Iz tog razloga, mnogim preduzetnicama nije nepoznata situacija kada u određenim poslovima ne budu shvaćene „ozbiljno“, samo zbog rodne pripadnosti. Nije rijedak slučaj da mnogi poslovi iz ovog razloga i propadnu. Suočavanje sa ovim izazovom neophodno je vršiti u svakoj prilici, kako individualno tako i umrežavanjem, kako samih preduzetnica tako i poslovnih žena uopšte. To se može raditi na više načina, od ignorisanja „neozbiljnosti“, zatim naglašavanja tema koje su predmet samog posla, preko zajedničkog djelovanja svih žena, dajući time prevazilaženju ovog problema dodatnu relevantnost.
  2. Kulturološki uslovljene vrijednosti. Mnoge žene se, iz tradicionalnih razloga, kao i konstantnog „omalovažavanja“ sopstvene preduzimljivosti kroz odrastanje, nikada ne odluče da započnu sopstveni biznis, pa tako mnoge ostanu potpuno nesvjesne svojih sposobnosti i vještina koje bi se iz njih mogle razviti. Takođe, ako se u taj posao u nekom momentu svog života i upuste (obično iz nužde, npr. zato što su se našle na birou rada), njihove pune sposobnosti često ne dođu do izražaja pod uticajem shvatanja koja su vrlo demotivišuća po pitanju preduzimljivosti. Na ovom polju je potrebno još mnogo udruženog rada, djelovanja svih institucija društva, kako bi se ove barijere postepeno smanjivale, dok potpuno, nekad, možda, nestanu.
  3. Situacija kada je preduzetnica jedina žena na sastanku, poslovnom ručku ili večeri. Većini preduzetnicam poznata, i često neprijatna situacija. Nije toliko strašna sama činjenica da je jedina, koliko svi oni tonovi, konteksti i insinuacije, koji se ženama u tim momentima pripisuju, i zbog čega čitava ova situacija ima pomalo bizarnu konotaciju. Ovo se prevazilazi tako što, prosto, svaka preduzetnica mora da poznaje soptvenu vrijednost, kao i uticaj njenog biznisa na situaciju u kojoj se u tom momentu našla. Čitav kontekst se mora mijenjati, i to se mora činiti tako što se forsiraju činjenice, argumenti,  vrijednost posla o kojem je riječ, i to svaka preduzetnica mora činiti uglavnom sama, ili uz pomoć nekolicine muških sagovornika ili prijatelja koji su u tom trenutku tu, a rodno su osviješćeni.
  4. Imovinskopravni odnosi. Problem koji je već dugo predmet rodne ravnopravnosti, u svim aspektima života žena. Jedan od njih je i momenat kada žena želi da započne sopstveni biznis, a to nije u mogućnosti jer se imovine koju bi naslijedila odrekla u korist braće (jer joj je kroz odrastanje to demonstrirano kao jedino ispravno), ili je sva imovina u vlasništvu muža. Mnogi potencijalno uspješni biznisi iz ovog razloga nisu ni započeti, što se u određenoj mjeri kroz promijenu određenih zakona mijenja, ali se mora fundamentalno mijenjati, odnosno uticati na volju žena da se naslijedstva prihvataju, i da u tom smislu sebi otvaraju mogućnost da jednog dana budu preduzetnice.

Još mnogo je izazova sa kojim se suočavaju preduzetnice, kako u svojim porodicama, tako i u poslovnom okruženju u kojem djeluju. Samo rodno osvijećene, solidarne i svjesne svojih sposobnosti i značaja implementacije istih u društvu, mogu se suočavati sa njima i dalje ići putem napretka.

Podijeli

O Autoru

Selma Hurić

Rođena 11.01.1984. godine u Prijepolju. Osnovnu i srednju školu završila u rodnom gradu. Ekonomski fakultet završila 2007 godine u Podgorici. Od 2010 zaposlena u Ekonomsko-trgovinskoj školi u Prijepolju, kao profesorica ekonomske grupe predmeta. Od 2014. godine članica nevladine organizacije Forum žena Prijepolja, gdje je učestvovala u realizaciji više projekata kao koordinatorka i saradnica. Od iste godine koordinatorka u realizaciji više projekata koji su proizvod saradnje između Ekonomsko-trgovinske škole i Kancelarije za mlade Prijepolja. Vlasnica više sertifikata iz oblasti obrazovanja, zapošljivosti mladih, medijske pismenosti i zagovaranja javnih politika. Od aprila 2018. radi i kao kolumnistkinja za portal Forum Info, gdje piše tekstove koji se baziraju na temi rodne ravnopravnosti, ali i drugim važnim društvenim pitanjima. Od februara 2019. piše za portal www.preduzetnica.me

Ostavite Komentar

*Ukoliko ste pravilno upisali komentar dobićete potvrdu da je isti primljen za administriranje. Portal Preduzetnica.me zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima ne odražavaju stavove redakcije Portala Preduzetnica.me.