Nedavno mi je jedna osoba rekla, na šta sam osjetila ogroman ponos, kao i da na putu kojim idem, nešto i postižem, da sam jedna od rijetkih žena koja rodnu ravnopravnost, kao i feminizam kao pokret, shvata na pravi način. Iskrivljene slike i o jednom i o drugom pojmu, koje se šalju u stvarnost, pogotovo u javni život, leže u postavkama koje su u samoj svojoj osnovi, najblaže rečeno, poremećene.

Primjer za to je promocija preduzetnica, koja sve više postaje kontekstualno rodno određena. U svijesti ljudi, kojima je bilo teško objasniti i samu riječ „preduzetnica“, kao i da rodno senzitivan jezik daje mogućnosti koje se trebaju i moraju koristiti, još dugo će tinjati shvatanje da se bilo koje naglašavanje sposobnosti, jačine, odvažnosti ili sklonosti riziku, mora izraziti atributima koji su rodno (muški) vrlo određeni. Tako se i promocija, pa i lična, preduzetnica, često vrši pod parolama kao što su: žena zmaj, čovjek žena, žena car, žena borac, itd.

U istraživanju faktora koji do ove pojave konstantno dovode, primijetila sam nekoliko njih, koji imaju konstantan uticaj na to da se ona nanovo i nanovo javlja, bez nekog sluha u javnosti u smislu prepoznavanja rodne neravnopravnosti. Prvi je svakako, stvaranje uslova da se žensko preduzetništvo podstiče, pa samim tim i skretanje pažnje s toga „na koji način“ se ono zapravo podstiče. Ovdje prije svega mislim na forsiranje žena da svoje biznise promovišu što više, kako bi se stekao utisak da živimo u okruženju koje daje jednaka prava i muškarcima i ženama da učestvuju na tržišnoj utakmici. Međutim, često se dešava da „kvantitet zanemari kvalitet“, pa imate situaciju da, umjesto da mlade žene budu motivisane pričama nekih starijih uspješnih preduzetnica, one zapravo čuju neke stereotipe koji se uglavnom vrte u krug, nastupe pod parolama koje sam navodila…Krajnji ishod je, vrlo često, zbunjenost, što rijetko kad dovede do inicijative da se pokrene sopstveni biznis.

Drugi faktor se odnosi na ličnu promociju preduzetnica, koje bi, u cilju promoisanja ženskog pokreta uopšte, trebale da forsiraju žensku snagu, naglašavanje urođenih pozitivnih ženskih osobina, upotrebnu vrijednost istih, kao i podsticaje koje umrežavanje žena donosi. Takvih, naravno, ima. Svojim rijetkim primjerima one pokazuju potpunu svijest o rodnoj ravnopravnosti, oslobođene su sujete kao najveće barijere ka sticanju uspjeha, onim što govore i rade doprinose stvaranju jednog demokratskog i naprednog društva. Na žalost, nije ih dovoljno da bi kompletan mehanizam ženskog preduzetništva bio postavljen na pravim temeljima, i da kao takav, čini ravnopravan dio društvenog mehanizma, na kojem se prosperitet tog istog društva zasniva.

Poslijednji, ali ne i zanemarljiv, faktor, odnosi se na percepciju i doživljaj preduzetnice u društvu, što se događa pod uticajem prva dva faktora. Ne može se uticati na to da neke osobe vječito zavide boljima od sebe, ali se svakako može uticati na povećanje svijesti u smislu toga da ono što je funkcionalnije, predstavlja dobrobit za cijelo društvo. Kada bi ženski potencijal bio shvaćen na način na koji to i jeste, bez bojenja u „muške boje“, možda bi i svi drugi kapaciteti u smislu povećanja društvenog bogatstva, bili iskorišćeni.    

Podijeli

O Autoru

Selma Hurić

Rođena 11.01.1984. godine u Prijepolju. Osnovnu i srednju školu završila u rodnom gradu. Ekonomski fakultet završila 2007 godine u Podgorici. Od 2010 zaposlena u Ekonomsko-trgovinskoj školi u Prijepolju, kao profesorica ekonomske grupe predmeta. Od 2014. godine članica nevladine organizacije Forum žena Prijepolja, gdje je učestvovala u realizaciji više projekata kao koordinatorka i saradnica. Od iste godine koordinatorka u realizaciji više projekata koji su proizvod saradnje između Ekonomsko-trgovinske škole i Kancelarije za mlade Prijepolja. Vlasnica više sertifikata iz oblasti obrazovanja, zapošljivosti mladih, medijske pismenosti i zagovaranja javnih politika. Od aprila 2018. radi i kao kolumnistkinja za portal Forum Info, gdje piše tekstove koji se baziraju na temi rodne ravnopravnosti, ali i drugim važnim društvenim pitanjima. Od februara 2019. piše za portal www.preduzetnica.me

Ostavite Komentar